Regija

HRVATSKA-BIH: Zoran Milanović: Odsad ćemo više pomagati Hrvatima u središnjoj Bosni, jer su oni u težoj situaciji

Milanović u Bugojnu: ''Nije isto u Livnu i Tomislavgradu i ovdje. Ovdje je malo kompliciranje.''

Piše: PolitikaPlus/Hina

Predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanović koji se nalazi u posjetu Bosni i Hercegovini u subotu je kazao da očekuje da će političari u toj zemlji sami postići dogovor o načinu provedbe presude "Sejdić-Finci" koja je preduvjet za napredak BiH ka europskim integracijama.

Milanović u Bugojnu: "Nije isto u Livnu i Tomislavgradu i ovdje. Ovdje je malo kompliciranje"

Milanović je u petak navečer na radnoj večeri o stanju u BiH razgovarao s predsjedateljm Vijeća ministara BiH Vjekoslavom Bevandom i predsjednikom HDZa- BiH Draganom Čovićem a komentirajući taj susret novinarima je kazao kako hrvatski dužnosnici u BiH najbolje znaju koja su njihova prava i na čemu trebu inzistirati.

"Mi smo tu da pomognemo, a Hrvati kao jedan od tri konstitutivna naroda imaju jasno definiranu ustavnu poziciju", kazao je Milanović tijekom boravka u Gornjem Vakufu/Uskoplju.

Čelnici političkih stranaka u BiH dogovorili su početkom tjedna u Bruxellesu načela za provedbu presude Europskog suda za ljudska prava koja traži da manjine ne budu diskriminirane, a dogovor bi trebao onemogućiti i da jedan konstitutivni narod bira člana predsjedništva iz drugog konstitutivnog naroda što bi trebalo osigurati jednakopravnost Hrvata kojima su već dva puta člana predsjedništva birali Bošnjaci.

Milanović je rekao i da drži da rezultati popisa stanovništva koji je u tijeku u BiH ne smiju utjecati na status niti jednog konstitutivnog naroda.

Prije dolaska u Uskoplje boravio je u Bugojnu.

"Nije isto u Livnu i Tomislavgradu i ovdje. Ovdje je malo kompliciranje", kazao je Milanović sumirajući dojmove iz Bugojna i Uskoplja.

Hrvatski je premijer najavio da će se ubuduće više pomagati Hrvatima u središnjoj Bosni jer su oni u težoj situaciji.

"Naglasak je na školama, zdravstvenim ustanovama i kulturnim spomenicima koji vežu zajednicu", pojasnio je Milanović dodajući da Hrvatska ne može otvarati tvornice jer država nije poduzetnik.

Milanović je podupro i postojanje škola s posebnim hrvatskim nastavnim programom.

"Ja na to ne gledam kao na segregaciju nego kao na slobodan izbor... To je pravo i to pravo treba poštivati", kazao je on dodajući da tek treba vidjeti čime će taj izbor rezultirati.

U Bugojno se do danas vratilo oko 4600 od 16 tisuća Hrvata koliko ih je tamo živjelo prije rata. U selu Kandija koje je najveće povratničko naselje na teritoriju te općine sada živi 120 obitelji s 350 članova.

Tamo su hrvatskog premijera iznimno srdačno dočekali, a lokalni su ga dužnosnici izvijestili da im je najveći problem gradnja škole pa je Milanović obećao potporu tom projektu.

"Upravo u ovakvim krajevima hrvatska vlada će učinit sve što može da pomogne", kazao je Milanović najavivši da će se sve to uraditi u suradnji s lokalnim vlastima.

O problemima sličnim onima u Bugojnu hrvatski je premijer slušao i u Gornjem Vakufu/Uskoplju, mjestu u kojemu su tijekom rata vođeni žestoki sukobi između Hrvata i Bošnjaka.

"Uskoplje je 1994. izgledalo kao Staljingrad", kazao je Hini uskopaljski župnik fra Vinko Marković dodajući ipak da sada nema međunacionalnih napetosti.

Na teritoriju današnje općine Gornji Vakuf/Uskoplje prije rata u BiH živjelo je oko 11 tisuća Hrvata, a prema podacima kojima raspolaže Katolička crkva sada ih je oko šest tisuća.

"Broj Hrvata se prepolovio", kazao je fra Vinko podsjetivši da samo u Zagrebu danas živi između dvije i pol i tri tisuće Uskopljaka.

Fra Vinko ističe da Uskoplje dijeli sudbinu brojnih drugih općina u kojima žive Hrvati-katolici i kojih je prema podacima s posljednjeg blagoslova kuća manje za tri tisuće nego godinu ranije.

Uskopaljski župnik upozorava da su Hrvati u BiH u stvarnosti postali manjina te da se o tome gotovo uopće ne vodi računa.

Ravnatelj osnovne škole "Uskoplje" Ilija Matišić za Hinu kazao da je nedvojbeno da Hrvati nastavljaju odlaziti.

"Prije četiri godine u našoj smo osnovnoj školi imali 939 učenika. Sada ih je 660", pojašnjava Matišić.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

prognanici, uskoplje, livno, bugojno, hrvatska-bih, zoran milanović, povratnici