Hrvatska

RASPRAVA: Dujomir Marasović: Homoseksualaca ima jednako u svim strankama

Arsen Bauk: Zajednice istospolnih partnera naša su realnost

Piše: p/h

Ministar uprave Arsen Bauk rekao je danas kako je postojanje zajednica istospolnih partnera hrvatska realnost te prijedlog Zakona o životnom partnerstvu samo uređuje već postojeće stanje, dok oporba tvrdi kako se tim zakonom nastoje zaobići rezultati referenduma o ustavnoj definiciji braka.

“Postojeći pravni okvir ne pruža minimum prava koja su nužna za uspješno funkcioniranje zajednice osoba istospolne orijentacije", ocijenio je je ministar Bauk prestavljajući prijedlog tog zakona u Hrvatskom saboru.

Prijedlogom zakona o životnom partnerstvu predlaže se, pojasnio je, istospolnim partnerima omogućiti sklapanje životnog partnerstva pred državnim tijelom i upis u Registar životnog partnerstva koje vode matični uredi.

MARASOVIĆ: "Ljudi, homoseksualaca ima jednako u svim strankama, u svim religijama i svim državama svijeta. Apsolutno me se ne tiče tko s kim hoda po Zrinjevcu, tko se s kime seksa i na koji način, mene interesira samo zaštita treće osobe - djeteta"

Zakonom se, međutim, ne predviđa mogućnost posvajanja djece za životne partnere.

“Zakonom se uvažava postojeće stanje i činjenica da istospolne zajednice s djecom postoje te predviđa mogućnost stjecanja prava, skrbi i životnog partnera nad djetetom drugog životnog partera, a odluku o stjecanju skrbi donosi sud isključivo temeljem zaštite i promicanja dobrobiti djeteta", pojasnio je.

Prijedlog zakona sadrži dva moguća dijela skrbi o djetetu: Životni parter koji nije roditelj djeteta bio bi stavljen u položaj usporediv s položajem koji u bračnim zajednicama imaju očuh ili maćeha prema djeci svog bračnog druga.

"Takva osoba ne bi postala roditelj djeteta, ali bi do njegove punoljetnosti stekla obvezu brinuti o interesima djeteta", pojasnio je Bauk.

Drugi model, ističe, uvodi institut partnerske skrbi.

“Partnerska skrb također ne omogućava posvojenje djeteta, a mogućnost stjecanja partnerske skrbi nastala bi tek nakon smrti životnog partera roditelja djeteta pod uvjetom da drugi roditelj djeteta nije živ", rekao je.

"Ovaj zakon je zapravo način kako da izbjegnete potvrđivanje rezultata referenduma koji se dogodio prije nekoliko mjeseci i koji je odredio ustavnu definiciju braka", replicirao mu je HDZ-ov zastupnik Davorin Mlakar.

"Ovo je ideološki dokument koji na prilično perfidan način izigrava volju Hrvatica i Hrvata izraženu putem narodnog referenduma prošle godine", složio se i Ivan Šimunović (HSP AS).

"Ako zakon nije u skladu s Ustavom njega će Ustavni sud staviti van snage, no iz njihovog priopćenja ja sam duboko uvjeren da to nije točno pa zato ovakav zakon i predlažemo", odgovorio mu je Bauk.

Mirela Holy (OraH) mišljenja je kako se sa zakonom trebalo ići i dalje "u progresivnom smislu".

"Mislim da bi bilo potrebno razmotriti odredbe koje se tiču posvajanja djece posebice kada je riječ o situacijama u kojima je jedan od partnera biološki roditelj tog djeteta", rekla je Holy.

"Ljudi, homoseksualaca ima jednako u svim strankama, u svim religijama i svim državama svijeta. Apsolutno me se ne tiče tko s kim hoda po Zrinjevcu, tko se s kime seksa i na koji način, mene interesira samo zaštita treće osobe - djeteta", poručuje Dujomir Marasović (HDZ) ministru Bauku prozivajući ga da na mala vrata omogućava usvajanja djeteta.

"U slučaju partnerske skrbi ne radi se ni o kakvom posvajanju niti o posvajanju biološkog djeteta jednog od partnera, niti o zajedničkom posvajanju djece koja nisu njihovi biološki potomci", uzvratio je Bauk, dodavši da se ovim zakonom ne predviđa posvajanje ni na mala vrata ni kroz ključanicu, kroz prozor, dimnjak ili na bilo koji drugi način.

Marasović je također zatražio i da se "homofob" uvrsti u krivično zakonodavstvo, u smislu krivičnog djela.

“To su fašističke i siledžijske retorike i nitko nema pravo da kardinala Bozanića bira homofobom godine. Homofob je psihijatrijska kategorija i nitko nema pravo birati luđaka godine, a da ne bude zato sankcioniran", ističe Marasović.

"Ovo je nasilje nad demokracijom i nasilje nad voljom naroda, a vlada čak niti ne pokušava prikriti što radi, a čak se i prezime može mijenjati. Ne znam kako točno prezime utječe na stabilnost emocionalne zajednice", pita Šimunović.

"Što se tiče prava na promjenu prezimena, svaka osoba prema Zakonu o osobnom imenu ima pravo na promjenu prezimena, jedino se tu govori u kakvome postupku", uzvraća Bauk.

Mislim da ovaj Zakon omogućava promjenu i sasvim sigurno ne ugrožavaju nečijih tuđa prava, poručuje laburist Branko Vukšić.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

ARSEN BAUK, DUJOMIR MARASOVIĆ, DAVORIN MLAKAR