A PHP Error was encountered

Severity: Warning

Message: getimagesize(http://www.politikaplus.com//upload/images/arhiva/O-P-Q/promet-tolic-100.jpg): failed to open stream: HTTP request failed! HTTP/1.1 404 Not Found

Filename: controllers/home.php

Line Number: 131

Sigurnost u prometu: Parkiranje predstavlja sve veći problem Zagrepčanima | Politika+
Zagreb

OKRUGLI STOL: Sigurnost u prometu: Parkiranje predstavlja sve veći problem Zagrepčanima

'Bez javne rasprave nije moguće postići konsenzus.'

Piše: Tekst/Foto: Vedran Tolić

U organizaciji udruge Sigurnost u prometu jučer je održan okrugli stol na temu prometa u mirovanju i smirivanja prometa. U cijeloj je Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na Zagreb, uvijek aktualno pitanje parkiranja. Dinamičan gradski život i povećanje standarda života rezultiraju sve većim brojem osobnih vozila na cestama, a samim time i nemogućnošću da postojeća infrastruktura u dovoljnoj mjeri zadovolji potrebe vozača s dovoljnim brojem parkirnih mjesta. Stoga su stručni govornici kroz okrugli stol iznijeli svoje prijedloge kako poboljšati spomenutu tematiku.

U uvodom izlaganju je Ivo Jelušić, predsjednik udruge Sigurnost u prometu, istaknuo da svi zajedno moraju poraditi na rješavanju problema. Naveo je kako je važno komunicirati s građanima, uz dodatak da je često ovaj element i najvažniji.

- Bez javne rasprave u kojoj će sudjelovati stanovnici grada i stručnjaci za planiranje nije moguće postići konsenzus temeljem kojega će se usvojiti rješenja na obostrano zadovoljstvo. Ako se struka drži svih pravila, to ne znači da ona idu u korist stanarima. Zajedničkom suradnjom bi Zagreb i druge gradove učinili ugodnijima za život. Teško je u postojećim naseljima puno toga promijeniti, ali zato moramo djelovati u novima koja nastaju – rekao je Jelušić.

 



Prema statističkim podacima iz 2008. godine, Grad Zagreb je dosegnuo maksimum stupnja motorizacije, o čemu svjedoči brojka od 500 vozila na 1000 stanovnika. Tako se glavni grad Hrvatske smjestio uz bok europskim metropolama. Iako, važno je istaknuti da one teže smanjenju korištenje automobila, posebno u centrima gradova, ali u Hrvatskoj je slučaj drugačiji. Beč je odličan primjer grada u kojemu građani sve više koriste javni prijevoz, a na taj je način rasterećen promet. Ukupan broj parkirnih mjesta u Zagrebu iznosi 25.733, a ako se nastavi trend sve češćeg korištenja automobila, morat će se smisliti nova rješenja.

Inicijative za proširenje zona naplate parkiranja najčešće dolaze od strane samih građana koji se žale na nepropisno parkiranje i nedostatak parkirališnih mjesta u njihovim ulicama i naseljima. To je posebno izraženo u dijelovima grada uz poslovno-trgovačke sadržaje i naseljima koja graniče sa zonom naplate

- Inicijative za proširenje zona naplate parkiranja najčešće dolaze od strane samih građana koji se žale na nepropisno parkiranje i nedostatak parkirališnih mjesta u njihovim ulicama i naseljima. To je posebno izraženo u dijelovima grada uz poslovno-trgovačke sadržaje i naseljima koja graniče sa zonom naplate. Naplatom parkiranja uvodi se red u prometu u mirovanju uz značajno smanjenje nepropisnog parkiranja. Želimo podići sigurnost prometa, tako da ćemo uz uređenja parkirališnih mjesta postavljati i novu signalizaciju, obnavljati pješačke prijelaze, biciklističke staze, provoditi mjere smirivanja prometa i druge zahvate - rekao je Krunoslav Tkalčić iz gradskog Ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet.

Nedosljedna realizacija postojećih planskih i programskih dokumenata karakterizira dosadašnji pristup rješavanja prometa u Gradu Zagrebu. Izostanak dugoročnog koncepta razvoja grada, prometa i prometa u mirovanju temeljenog na konceptu održive mobilnosti i kvalitete življenja sasvim je razumljiva posljedica toga, rečeno je na skupu.

- Prometni sustav Grada Zagreba prema kapacitetu i organizaciji prometa ne zadovoljava postojeću prometnu potražnju. Problemi su posebno naglašeni u središnjem gradskom području s obzirom na koncentraciju raznih aktivnosti, ali i naslijeđenoj urbanoj strukturi koju prožima i stambeno područje. Možemo pomoći kroz nadzor ukupne ponude parkiranja, bolju organizaciju javnog prijevoza, razvijanje biciklističke infrastrukture i poticanje nemotoriziranog prometa, uvođenje Park & Ride sustava. Kao primjer ovog sustava bih spomenuo njemački grad Köln, koji ima malo manje od milijun stanovnika, a posjeduje 28 Park & Ride lokacija, od kojih svaka ima 5.570 mjesta – rekao je Denis Buhin s Fakulteta prometnih znanosti, uz dodatak da bi se smanjenjem cijene javnog gradskog prijevoza ohrabrilo njegovo korištenje.

Spomenuti sustav ''Park and Ride'' funkcionira uspješno u brojnim europskim metropolama. U Hrvatskoj još uvijek nije zaživio, a pitanje je ako će ovaj princip ikada i zaživjeti. Struka se slaže oko pitanja vezanih za njegovu implementaciju.

- Paradoksalno je da se godinama nastoji smanjiti korištenje vozila u užem centru grada, a upravo na tome području najčešće niču javne garaže. Dobro rješenje je bilo besplatno korištenje javnog gradskog prijevoza dvije stanice od centra grada. Tako su vozači mogli izvan centra parkirati svoje automobile i bezbrižno se voziti. Ionako napučen centar tako je bio rasterećen za dio vozila. No, iz meni nejasnih razloga je ova odluka ukinuta – rekao je Milan Pajnić iz udruge Sigurnost u prometu, a profesor Davor Brčić s Fakulteta prometnih znanosti je nadodao:

- Garaže u centru stvaraju velike probleme. Za vozače je sigurno kada su automobili u garaži i miruju, ali im izlazak iz njih donosi poteškoće. Naime, osim što su vrlo strme, u nekima automobili prilikom izlaska iz garaže vozači odmah stupaju na zebru i u brojnim im je slučajevima vidni kut smanjen. U Velikoj Britaniji imamo primjere lijepo uređenih parkirnih mjesta, dok u Zagrebu na jako puno lokacija nije vođena pažnja, nego se stekne dojam kao da je sve neplanski rađeno. Neka parkirna mjesta su toliko uska da vozači praktički i ne mogu izaći iz automobila.

Gotovo svi govornici bili su složni da treba poticati i promovirati javni gradski prijevoz putnika i ekološki prihvatljive alternativne. Ideja sa skupa je i da se nastavi integracija taksi prometa u sustav javnog prijevoza daljnjom liberalizacijom. Treba poticati i promovirati javni gradski prijevoz putnika i ekološki prihvatljive alternativne prijevoza kao što su car i bike sharing, car pooling, bike sharing u cilju smanjivanja buke i onečišćenja zraka.

Ipak, ne smije se zaboraviti kako pri razvoju prometne politike treba voditi računa i o željama i potrebama lokalne zajednice.

- Vertikalna uzdignuća, poznatija kao ležeći policajci, pouzdana su i učinkovita mjera za smanjenje brzine na 30 km/h ili manje. Postoji niz drugih sličnih mjera. Zanimljivo je da je sve više zabrana u prometu i sve više automobila, a to dodatno frustrira vozače. Pitanje je kakvu budućnost grada želimo? Trenutno prometni inženjeri daju prioritet protoku vozila nad drugim ciljevima uličnog dizajna. Potrebno je pronaći mudro, sveobuhvatno rješenje za cijelo područje grada, a najbolje sredstvo za to su javne rasprave kao najvažnija tehnika za učinkovito smirivanje prometa. Vozači često nisu zadovoljni, žale se na skupe cijene parkiranja, malo parkirnih mjesta, a baš zato se svi zajedno trebamo potruditi da učinimo korak naprijed - rekao je na kraju okruglog stola Ljupko Šimunović, profesor s Fakulteta prometnih znanosti.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

parkiranje, ivo jelušić, promet