Ante Gugo

ISPOD POVRŠINE: Retrospektiva neodgovornosti hrvatske vladajuće elite: Glupostima protiv apsurda

Premijer nas je počastio antologijskom izjavom da njegov prioritet nisu prihodi već rashodi.

Piše: Ante Gugo

Što riječ odgovornost znači pojedincima u hrvatskom političkom vrhu možda najbolje oslikavaju dvije činjenice. Broj siromašnih s blokiranim računima svakodnevno se povećava, a ministar znanosti je odlučio da roditelji krizu neće moći prebroditi kupovinom jeftinih rabljenih udžbenika. Oni se mijenjaju ove kalendarske, odnosno iduće školske godine i svi moraju kupiti nove. Dok traje priprema novih udžbenika koji će dio nacije ove jeseni baciti u očaj, ministri odgovorni za gospodarstvo trude se objasniti nam da nemamo budućnosti bez ulaganja, odnosno pokretanja proizvodnje i zarade.

Istovremeno, premijer nam poručuje da njegov prvi interes nisu prihodi nego smanjenje troškova. Baš zgodno. Da mu barem postane briga smanjenje troškova roditelja za školovanje djece. Igrokaz u tetru apsurda se nastavlja najavom Vlade da neće biti novih poreza u ovom mandatu. Samo dan nakon te izjave ministar financija najavio je porez na štednju građana. A onda opet već sljedećeg dana premijer je rekao da tog poreza možda neće biti.

Na početku svog mandata je rekao da neće biti novih vanjskih zaduživanja. Danas nam je službeni javni dug veći od 68 % BDP-a. Za onaj stvarni, u koji ulaze i još neevidentirane državne garancije treba zamjeniti ove dvije brojke - javni dug je 86% BDP-a.

I dok smo se zabavljali gledajući ovu smiješnu predstavu u našem svakodnevnom teatru apsurda, ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić bez znanja premijera sazvala je gospodarsku koordinaciju u Vladi. Prva potpredsjednica Vlade ima kolege iz svoje stranke na ključnim mjestima u Vladi kao što je resor gospodarstva, a nije nebitan ni onaj graditeljstva. Iza njih stoji 17 saborskih zastupnika iz njihove stranke i manje od 2 % podrške građana prema najnovijem istraživanju.

Ne bi bilo fer samo tako preći preko odluke ministra financija o uvođenju poreza na štednju. Nije baš puno vremena prošlo otkad nas je Slavko Linić optuživao da smo svi živjeli iznad svojih mogućnosti i da tome treba stati na kraj. Na početku svog mandata je rekao da neće biti novih vanjskih zaduživanja. Danas nam je službeni javni dug veći od 68 % BDP-a. Za onaj stvarni, u koji ulaze i još neevidentirane državne garancije treba zamjeniti ove dvije brojke - javni dug je 86% BDP-a. U tim optužbama na račun građana zbog velikog državnog duga čuli smo da najveći dio otpada na kredite koje su naše banke uzimale u inozemstvu, odnosno građani od banaka.

To je rezultat potražnje za novcem veće nego što je štednja u hrvatskim bankama. A sad nam je najavljen porez na štednju.



Premijer nam je čvrsto obećao da se u državnoj upravi može zaposliti jedan novi djelatnik tek kad dvojica drugih odu. A onda je ministrica Mrak–Taritaš jednom svojem stranačkom kolegi obećala dužnosničko mjesto i država je dobila sasvim nepotrebnu Agenciju za legalizacije s ukupno 149 podobnih novozaposlenih djelatnika. Priča o zakonitosti provođenja natječaja prilikom njihovog zapošljavanja posebna je tema. Nju na izravni upit ovog portala nisu znali obrazložiti niti u Ministarstvu uprave.

To znači da će štednja u domaćim bankama biti još i manja i da će banke još i češće posezati za inozemnim zaduženjima kako bi mogle financirati ono što je ostalo od gospodarstva. Ukratko, javni dug će dobiti turbo pogon u vrijeme kad Vlada donosi deklarativne zaključke o tome da je najvažnija zadaća obuzdati rast javnog duga.

U ovu predstavu odlično se uklapaju i najave ministra zdravstva o odlučnom obračunu s predugačkim listama čekanja po našim bolnicama, a onda je na inzistiranje ministra zdravstva uveo smjenski rad za liječnike kako im ne bi morali plaćati dežurstva. Rezultat tih odluka je eksplozija lista za čekanje na zahvate i preglede u bolnicama, te gubitak europskog primata kojeg je Hrvatska imala u programu transplantacije organa.

Nažalost, to nije jedini primjer šuma u komunikaciji između dvojice ministara. Dok Ivan Vrdoljak najavljuje stotine naftnih platformi u Jadranu, ističući da će granica biti samo 10 kilometara od obale, Darko Lorencin daje izjave da očekuje rekordnu turističku sezonu. Ostalo je nejasno hoćemo li imati novu turističku ponudu. Recimo, nautički slalom između naftnih platformi ili će neki hoteli imati više cijene zbog posebno lijepog pogleda na naftne platforme. Vjerojatno će najskuplji biti oni hoteli do kojih jutarnji povjetarac bude donosio miris amonijaka i ostalih aromatizirajućih plinova što nastaju izgaranjem na naftnim platformama.

Premijer nam je čvrsto obećao da se u državnoj upravi može zaposliti jedan novi djelatnik tek kad dvojica drugih odu. A onda je ministrica Anka Mrak–Taritaš jednom svojem stranačkom kolegi obećala dužnosničko mjesto i država je dobila sasvim nepotrebnu Agenciju za legalizacije s ukupno 149 podobnih novozaposlenih djelatnika. Priča o zakonitosti provođenja natječaja prilikom njihovog zapošljavanja posebna je tema. Nju na izravni upit ovog portala nisu znali obrazložiti niti u Ministarstvu uprave.

Javnost se bila malo uzbudila kad je otkriveno da je država kupila nove luksuzne limuzine u vrijednosti od 274 milijuna kuna. Vlada je reagirala i donesena je odluka da se ministri neće vozati u novim autima. Ali oni nisu ni vraćeni davatelju leasinga. Na brojne upite, usprkos Zakonu o pravu na pristup informacijama, Vlada nikad nije objasnila zašto ugovor o leasingu ne može biti otkazan.



Tek su oni koji malo pažljivije čitaju priopćenja i novinske tekstove na tu temu, mogli zaključiti da su ministri sami određivali perfomanse i izgled automobila u kojima se žele voziti, te da je njihova cijena neuobičajeno veća od one koju možete vidjeti za isti tip vozila u autosalonima. Ukratko, auti su rađeni po narudžbi, pa se narudžba ne može otkazati. Zato je Vlada donijela odluku da će automobile preuzeti MUP.

Grčiću je valjda bilo posebno neugodno jer nam je od početka svog mandata stalno poručivao da baš sljedećeg tromjesečja počinje gospodarski oporavak. Onda je promijenio priču i rekao da doživljavamo pravi preporod kad uđemo u EU i kad ćemo samo trebati pokupiti sav taj novac koji nas tamo čeka. Tako su izgledale njegove priče. A onda smo ušli u EU i nastavili propadati. Grčić je u svoj rječnik počeo sve češće ubacivati fraze poput „nadam se“ ili „očekujem“, a ponekad i „vjerujem“.

Naravno, nikad nitko nije objasnio što će MUP s tolikim luksuznim autima.

Možda bi u traženju odgovora pomoglo saznanje da se ministri više ne dovoze autima točno pred vrata Vlade, niti pred tamo dežurnim TV kamerama sjedaju u njih, nego posljednjih tjedana pješke odlaze prema okolnim uličicama, podalje od TV kamera i fotoaparata.

Predsjednik Republike nam je obećao novu pravednost. Kad su mediji nedavno bili preplavljeni pričom o tome kako je Ovršnim zakonom praktično legalizirana mogućnost pljačke, koju državna Fina još masno i naplati onome tko je opljačkan, Ivo Josipović nije se udostojio niti reagirati na otvoreno pismo kojeg mu je uputio opljačkani poduzetnik i novinar Zvonimir Despot.

A kad već spominjem otvorena pisma, podsjetit ću da sam dva napisao Višnji Ljubičić, pravobraniteljici za ravnopravnost spolova. Jedno prije malo manje od dvije godine kad sam je zamolio da javno osudi izjavu ministrice Pusić u kojoj je prva dama HNS-a rekla da će pomoći ženama iz Vukovara, žrtvama ratnog zločina silovanja, samo ako one budu išle u gay paradu u Splitu. Odgovorila je Pravobraniteljica da u njezinim ovlastima nije javna osuda. Međutim, kad je nedavno studentski kapelan don Damir Stojić rekao da se ne može o abortusu raspravljati isključivo na temelju slučajeva trudnoće nastale zbog silovanja, Pravobraniteljica je odjednom dobila ovlasti za javnu osudu. U međuvremenu se nije mijenjao zakon koji definira njezine ovlasti.

Ovih dana je na posebno orginalan način javnost pokušao obmanuti Branko Grčić, potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo. Nakon što je mjesecima bio pritisnut javnim prozivanjem zbog nepovlačenja novca iz eurofondova, Grčić je za sve okrivio pokvareni software. E sad, kakav je to računalni program kojeg nitko mjesecima nije mogao prilagoditi, nije objašnjeno. Grčiću je valjda bilo posebno neugodno jer nam je od početka svog mandata stalno poručivao da baš sljedećeg tromjesečja počinje gospodarski oporavak. Onda je promijenio priču i rekao da doživljavamo pravi preporod kad uđemo u EU i kad ćemo samo trebati pokupiti sav taj novac koji nas tamo čeka. Tako su izgledale njegove priče.



Ovih dana Jakovina se bori da zadrži i svoje nove suradnike. Mnogi su ga već napustili. Sve nas je napustila nada da ćemo dobiti išta od sredstava namijenjenih ruralnom razvoju i poljoprivredi. Dok Jakovina kaže da sve ide po planu, iz EU poručuju da hrvatski program ne valja.

A onda smo ušli u EU i nastavili propadati. Grčić je u svoj rječnik počeo sve češće ubacivati fraze poput „nadam se“ ili „očekujem“, a ponekad i „vjerujem“. Međutim, više nije ništa sigurno obećavao. A onda nas je prije par dana, nakon svih peripetija s navodno neispravnim softwareom, Grčić zaskočio informacijom da je za njegovog, odnosno mandata ove Vlade iz EU povučeno trostruke više sredstava nego za cijelog mandata prošle Vlade. Grčićeva zbunjenost svime što se događa oko njega očito je tolika da se nije sjetio da u mandatu prošle Vlade Hrvatska nije bila u punopravnom članstvu EU, pa nam na raspolaganju nisu ni bili svi fondovi koji sad jesu.

S povlačenjem novca iz EU problema ima još jedan ministar. Kad je preuzeo resor poljoprivrede i šumarstva, Tihomir Jakovina je ovu drugu riječ odmah izbacio iz naziva ministarstva kojem je na čelu. I to u državi čija je jedna trećina teritorija prekrivena šumama. A kad je obavio to, Jakovina se bacio na dosta žestoku čistku svojih ureda od naslijeđenih kadrova. Bili su to oni ljudi koji su pregovarali s EU i koji su znali kako stoje stvari s fondovima i novcima. Ovih dana Jakovina se bori da zadrži i svoje nove suradnike. Mnogi su ga već napustili. Sve nas je napustila nada da ćemo dobiti išta od sredstava namijenjenih ruralnom razvoju i poljoprivredi.

Dok Jakovina kaže da sve ide po planu, iz EU poručuju da hrvatski program ne valja. Prije par tjedana hrvatska Vlada je donijela rebalans proračuna. Najviše je stradala stavka koja je predviđala subvencije poljoprivrednicima. Uz bok njoj je stavka za potporu poduzetnicima. Vladin program izlaska iz krize temelji se na pokretanju proizvodnje. Industrijske i poljoprivredne.

Da nastavim još malo opisivati ovu tragikomičnu predstavu u teatru apsurda naše svakodnevice?