Hrvatska

SUKOB: Branko Hrvatin: Ministar Maras pokrenuo još jednu medijsku hajku na sudsku vlast u RH

Predsjednik Vrhovnog suda odgovara na kritike da ''radi sa strane''.

Piše: Ilijana Grgić, Ivan Hrstić

Nakon što je Jutarnji list u svojem tekstu prozvao neke od sudaca Vrhovnog suda da promaju visoke honorare za svoj rad kao arbitri pri Stalnom arbitražnom sudištu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, zanimalo nas je što o svemu imaju za reći u samom Vrhovnom sudu. Tako nam je predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske Branko Hrvatin poslao odgovor kojeg u cijelosti prenosimo.


''U odgovoru na Vaš upit smatram najkorektnijim pružiti Vam na uvid dopis koji sam na traženje novinarke Slavice Lukić dostavio istoj još 10. prosinca 2013. a koji se temelji na objektivnim činjenicama te Zakonu i Pravilniku koji regulira materiju arbitraže i Stalnog izbranog sudišta.

Nalazim da iz navedenoga možete ocijeniti o kakvom se slučaju radi - kršenju kodeksa i/ili zakona ili jednoj „medijskoj hajki“ na sudsku vlast u Republici Hrvatskoj."

..........

 

..........

 



Poštovana,

 

Na Vaš upit od 9. prosinca 2013. ukazujem da sam Vam u našem razgovoru povodom intervjua odgovorio na pitanje o honorarima sudaca upućujući da se rad svakog suca u Republici Hrvatskoj, pa tako i suca u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske prati na mjesečnoj bazi sa brojem, načinom rješavanja te kvalitetom rada.

Kao predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske utvrdio sam da svi suci Vrhovnog suda, pa tako i sudac Andrija Eraković i sutkinja Viktorija Lovrić ispunili sva postavljena mjerila i i kvantitetu i kvalitetu rada.

 

MARAS: Ako ste dužnosnik, bez obzira da li u izvršnoj, zakonodavnoj ili sudbenoj, bilo bi dobro da se ne bavite nekim poslom sa strane, odnosno zakonski bi trebalo regulirati da to nije moguće. Za dužnosnike u Saboru i Vladi to nije moguće, a sad treba vidjeti zbog čega je moguće za suce

Zato nema razlog zbog kojeg ne bi obavljali druge aktivnosti koje su im kao sucima dozvoljene uz obnašanje dužnosti suca.

 

Slobodan sam ukazati – zbog Vašeg navoda o „…honorarima za usluge Hrvatske gospodarske komore…“ da je Stalno izabrano sudište, u okviru kojeg se vode svi arbitrarni predmeti, i za iste isplaćuju naknade, neovisno tijelo koje samo djeluje u okviru gospodarske komore.

 

Hrvatska gospodarska komora je samo logistički servis koji osigurava prostor i pomaže strankama u vođenju postupka.

 

Dakle, arbitri nisu nikakvi „pružaoci usluga“ Hrvatskoj gospodarskoj komori niti Hrvatska gospodarska komora isplaćuje honorare zbog čega se ne može dovesti u pitanje sudačka neovisnost.

 

Iznosi koji se isplaćuju arbitrima, pa tako i sucima koji su, prema zakonu, ako sudjeluju u radu arbitražnog vijeća, predsjednici vijeća, temelje se bez iznimke na javno objavljenoj Odluci o troškovima u postupcima arbitraže (NN broj 142/11) i zavise o vrijednosti predmeta spora u svakoj pojedinačnoj arbitraži.

 

U odnosu na iznos koji mi je isplaćen 2010. ukazujem da se ne radi o honoraru „za usluge Hrvatske gospodarske komore tijekom 2010.“ kako navodite, već honorar koji sam primio kao nagradu za provedenu arbitražu.

Honorar od 1200 odnosno 1800 kn primio sam godišnje za rad kao član predsjedništva Stalnog izbranog sudišta.
                                                                                

Uz poštovanje
                                                                            P R E D S J E D N IK 
                                                                                Branko Hrvatin'


 

 

 

 



Na stranu strani odgovor Slavici Lukić, u ovom trenutku mnogo nam je važnija druga uvodna rečenica koju nam je Hrvatin napisao danas. Iz Hrvatinovog odgovora, dakle, lako je pročitati da on smatra da je ministar Gordan Maras pokrenuo - samo još jednu medijsku hajku protiv sudske vlasti u u Republici Hrvatskoj.

Podsjetimo, predsjednik Vrhovnog suda početkom godine kao nedopustivu i nezakonitu osudio je izjavu "visokog izvora iz Vlade", da u tzv. slučaju Perković hrvatski sudovi ne žele provoditi zakone te da je riječ o "državnom udaru pištoljem na vodu". ''Visoki izvor'' pak na to je odgovorio da je prava sprdačina da predsjednik Vrhovnog suda polemizira sa anonimnim izvorom, (za kojega je dobar dio medija ustvrdio da se zapravo radi o Zoranu Milanoviću). Kasnije je premijer neizravno priznao da stoji iza navoda ''visokog izvora'', tko god on stvarno bio. A Vrhovni sud je nakon toga imao presudnu ulogu u isporučivanju Perkovića i Mustača Njemačkoj, odnosno u ispunjavanju europskog uhidbenog naloga, zbog kojega je vladajuća većina bila spremna ići tako daleko da je pripremala i ustavne promjene. To nije bio jedini slučaj da Vrhovni sud odlučuje protiv volje premijera i izvršne vlasti, u kojoj valjda smatraju da se sudstvo mora prilagođavati njihovim interesima.

Hrvatin, reklo bi se, smatra da je ovaj posljednji slučaj nastavak sukoba izvršne i pravosudne vlasti uz posredništvo medija. Ministar Maras pak kaže da je problem u tome da se pravosudni dužnosnici ne bi trebali baviti ni jednim poslom ''sa strane''', kao što to ne smiju ni dužnosnici iz izvršne i zakonodavne vlasti.

- Ako ste dužnosnik, bez obzira da li u izvršnoj, zakonodavnoj ili sudbenoj, bilo bi dobro da se ne bavite nekim poslom sa strane, odnosno zakonski bi trebalo regulirati da to nije moguće. Za dužnosnike u Saboru i Vladi to nije moguće, a sad treba vidjeti zbog čega je moguće za suce, ako je to točno, kaže Maras, iz čijih se riječi opet može lako zaključiti da se ne radi o nečemu što je nezakonito, već o nečemu za što ON smatra da bi trebalo biti nezakonito.

Bio Maras u pravu ili ne, podsjetimo također, da je Vlada, osim sukoba oko Europskog uhidbenog naloga, bila spremna na sukob s Europskom komisijom i oko toga smiju li ministri ulaziti u nadzorne odbore državnih poduzeća, primali za to honorare ili ne.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

hgk, sudci, jutarnji list, branko hrvatin