Mojbiz

MAKROEKONOMIJA: Mario Draghi upozorava da tijesna ponuda kredita šteti oporavku eurozone

Očekuje se da će ECB poduzeti određene mjere na redovnom mjesečnom zasjedanju zakazanom za 5. lipnja.

Piše: PolitikaPlus/Hina/Reuters

Predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi kazao je da bi ECB mogao poduzeti ciljane mjere kojima bi se potaknulo kreditiranje posrnulih malih poduzeća i tako podupro krhki gospodarski oporavak u eurozoni.

DRAGHI: Četvrtina profitabilnih kompanija u Španjolskoj, a trećina u Portugalu teško dolazi do kredita.

Nemogućnost pristupa kreditima pogađa profitabilne kompanije u zemljama kao što su Španjolska i Portugal i koči rast aktivnosti u tim gospodarstvima, ustvrdio je Draghi u ponedjeljak na novoj ECB-ovoj godišnjoj konferenciji središnjih bankara u portugalskom gradu Sintri.

Očekuje se da će ECB poduzeti određene mjere na redovnom mjesečnom zasjedanju zakazanom za 5. lipnja.

Draghi nije želio govoriti o tome što bi mogli poduzeti, napominjući tek da među instrumentima na raspolaganju ECB-u ostaje povećanje dostupnosti kredita bankama kako bi ih one dalje mogle preusmjeravati prema kompanijama.

Osim toga, ECB bi mogao početi kupovati vrijednosne papire koji se temelje na kreditima malim kompanijama, što bi bio neizravan način povećanja ponude novca na financijskim tržištima.

"To bi moglo ublažiti pritisak na oporavak koji generiraju privremena ograničenja ponude kredita", kazao je Draghi, ističući da četvrtina profitabilnih kompanija u Španjolskoj, a trećina u Portugalu teško dolazi do kredita.

Nedavno su izvori za Reuters kazali da talijanska središnja banka u lipnju namjerava proširiti popis imovine koju banke mogu koristiti kao kolateral za zajmove ECB-a. U Banca d'Italia istražuju mogućnost da kao kolateral budu prihvaćeni iskorišteni iznosi kreditnih linija u sklopu poslovnih računa poduzeća. Stoga pripremaju odgovarajuće smjernice za banke.

U međuvremenu mnogi ekonomisti očekuju da će ECB na sastanku u lipnju dodano smanjiti ključnu kamatnu stopu, s rekordno niskih 0,25 posto, što bi dovelo do blagog smanjenja cijene kredita koju banke plaćaju prilikom zaduživanja kod ECB-a. U središnjoj banci priželjkuju da banke potom po nižim kamatnim stopama odobravaju kredite kompanijama.

Ujedno postoji mogućnost i da ECB uvede negativnu kamatnu stopu na depozite banaka i time ih natjera da novac plasiraju umjesto da ga 'gomilaju' kod središnje banke.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

BANKE, KREDITI, MARIO DRAGHI, ECB, EUROZONA