Hrvatska

REAKCIJA: Nevladine udruge ogorčene zbog odlaganja građanskog odgoja

'Sada se postavlja pitanje: kako možemo očekivati da ova Vlada provede strateške reforme u gospodarstvu, u državnoj upravi, u upravljanju javnim poduzećima?'

FOTO: Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije
Piše: PolitikaPlus/Hina
"I povijest se opet ponavlja, građanski odgoj postojat će na papiru, no, u stvarnosti, on neće biti dostupan učenicima", upozoravaju organizacije civilnoga društva. Također, ističu da im je nejasno zašto su neki poput, kako tvrde, sindikata "Preporod", bili protiv, s obzirom na to da je građanski odgoj trebao pomoći u 'punjenju' satnice onim nastavnicima kojima je to potrebno kako ne bi dobili otkaze, a mnogi od njih su uložili mnogo u vlastito stručno usavršavanje.

Predstavnici Centra za mirovne studije, GONG-a i drugih nevladinih udruga danas su izrazili ogorčenje što aktualna Vlada nije uspjela uvesti građanski odgoj u škole unatoč potpori struke i civilnog društva te su se upitali može li onda takva Vlada provesti bilo kakvu drugu reformu.

"Ova je Vlada za uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole imala podršku i struke i civilnoga društva. Unatoč tome, nije ga uspjela uvesti ni nakon tri godine što pokazuje njezinu krajnju nekompetentnost za provedbu reformi. I sada se postavlja pitanje: kako možemo očekivati da ova Vlada provede strateške reforme u gospodarstvu, u državnoj upravi, u upravljanju javnim poduzećima?", upitala je Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije na konferenciji za novinare u Kući ljudskih prava.

Podsjetila je da je građanski odgoj i obrazovanje trebao biti uveden od ove školske godine, ali da su iz Ministarstva obrazovanja poručili da se građanski odgoj uvodi od školske godine 2014./2015. obvezno međupredmetno u sve razrede osnovne škole, a kao poseban obvezan predmet u 8. razred osnovne škole te u 1. i 2. razred srednje škole školske godine 2015./2016., odnosno kad se stvore sve pravne i kurikularne pretpostavke.

"I povijest se opet ponavlja, građanski odgoj postojat će na papiru, no, u stvarnosti, on neće biti dostupan učenicima", upozoravaju organizacije civilnoga društva. Također, ističu da im je nejasno zašto su neki poput, kako tvrde, sindikata "Preporod", bili protiv, s obzirom na to da je građanski odgoj trebao pomoći u 'punjenju' satnice onim nastavnicima kojima je to potrebno kako ne bi dobili otkaze, a mnogi od njih su uložili mnogo u vlastito stručno usavršavanje.

S druge strane, dodaju, ismijani su napori organizacija civilnoga društva okupljenih u GOOD inicijativu (Inicijativa za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja u škole) i Platformu 112.

"Dan nakon što smo proslavili Dan državnosti saznali smo da mladi još uvijek nemaju pravo učiti o tome kako sudjelovati u demokraciji na lokalnoj i nacionalnoj razini", upozorila je Vesna Teršelič iz Documente – Centra za suočavanje s prošlošću i ustvrdila kako je očito da ni ova Vlada to ne želi dovoljno. Podsjetila je na aktivnosti i programe koje su u sklopu neformalnog građanskog obrazovanja godinama provodile organizacije civilnoga društva, a sad su, kako je rečeno, "otišle u vjetar".

Prema GONG-ovom istraživanju iz 2010., čak 40 posto mladih smatra da manjine, čak i tamo gdje su većina, ne bi trebale imati pravo na upotrebu manjinskog jezika, više od 40 posto hrvatskih srednjoškolaca smatra da bi Hrvati u Hrvatskoj trebali imati veća prava od drugih naroda, a da je NDH bila fašistička država smatra ih tek 27,6 posto dok njih više od 45 posto misli da je homoseksualnost bolest, a čak 64,3 posto bi homoseksualcima zabranilo javno nastupanje da ne bi loše utjecali na mlade.

"Bojim se da mladi danas ne cijene solidarnost, mirno rješavanje sporova, toleranciju, brigu o okolišu", kazao je Dragan Zelić iz GONG-a i naglasio kako građani moraju biti educirani da bi mogli sudjelovati u političkom životu i da ne budu izmanipulirani.

Zaključio je kako je odlaganje uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja u škole "očit dokaz da naše vlade, socijademokratske ili demokršćanske, ne žele građane koji misle svojom glavom".

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

vlada, škola, građanski odgoj, nevladine udruge, Kuća ljudskih prava