Hrvatska

STAV: Priključili se raspravi: Furio Radin i IDS predlažu 10 izbornih jedinica

Po računici koju navode Radin i IDS, u tim bi izbornim jedinicama bilo 371.000, odnosno 372.000 birača.

Piše: PolitikaPlus/Hina
Po tom prijedlogu, Grad Zagreb bi, umjesto u četiri, bio podijeljen u dvije izborne jedinice - peta jedinica bi obuhvatila gradske četvrti od Podsuseda, preko Črnomerca i Podsljemena do Sesveta, a u šestu izbornu jedinicu bi, uz ostale gradske četvrti, ušao i zapadni dio Zagrebačke županije, uključujući Svetu Nedelju i Zaprešić.

Raspravi o izmjenama izbornog zakonodavstva ovih su se dana priključili i manjinski zastupnik Furio Radin i IDS, koji predlažu uvođenje 10 izbornih jedinica u kojima bi razlika u broju birača bila oko dva posto.

Po tom prijedlogu, Grad Zagreb bi, umjesto u četiri, bio podijeljen u dvije izborne jedinice - peta jedinica bi obuhvatila gradske četvrti od Podsuseda, preko Črnomerca i Podsljemena do Sesveta, a u šestu izbornu jedinicu bi, uz ostale gradske četvrti, ušao i zapadni dio Zagrebačke županije, uključujući Svetu Nedelju i Zaprešić.

Po računici koju navode Radin i IDS, u tim bi izbornim jedinicama bilo 371.000, odnosno 372.000 birača.

Prvu izbornu jedinicu više ne bio činio sjeverozapadni dio Zagrebačke županije i grada Zagreba, nego Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska i Požeško-slavonska županija, koje sada čine petu izbornu jedinicu.

Osječko-baranjskoj i Virovitičko podravskoj županiji, koje su sada četvrta izborna jednicia, dodaju dio Bjelovarsko-bilogorske županije s gradovima Daruvarom, Garešnicom itd., a činili bi drugu izbornu jedinicu.

U trećoj jedinici bio bi ostatak Bjelovarsko-bilogorske županije, cijela Koprivničko-križevačka i Sisačko-moslavačka te istočni dio Zagrebačke županije.

Sadašnja treća izborna jedinica, sačinjena od Krapinske, Varaždinske i Međimurske županije postala bi četvrtom, s tim da bi joj se dodao i dio Zagrebačke županije, s gradovima Svetim Ivanom Zelinom i Vrbovcem.

Sedma izborna jedinica protezala bi se od Jastrebarskog, Samobora i Velike Gorice, a obuhvatila bi i cijelu Karlovačku i Ličko-senjsku županiju te dijelove Primorsko-goranske i Zadarske županije, uz ostalo gradove Bakar, Crikvenica, Novi Vinodolski, Gračac i Obrovac.

Osmu jednicu činila bi cijela Istarska i dio Primorsko-goranske županije.

U devetoj jednici bio bi dio Zadarske, cijela Šibensko-sinjska i dio Splitsko-dalmatinske županije, a desetu Dubrovačko-neretvanska i dio Splitske županije.

Radin i IDS ističu da bi se tako razlika u broju birača u pojedinim izbornim jedinicama svela na manje od dva posto, a napominju da sadašnje izborne jedinice ne ispunjavaju zakonsku normu od najviše pet posto odstupanja.

Navode da su razlike u broju birača u pojedinim jedinicama sada veće i od 23 posto, a po njihovu prijedlogu bi se, tvrde, broj birača po jedinicama kretao između 371.635 i 381.821 birača.

Isti predlagatelji u proceduru su uputili izmjene Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor, u kojem predlažu preferencijalno glasovanje po modelu koji se primjenjuje na euroizborima, smanjenje broja izbornih povjerenstava tako da se ukinu općinska povjerenstva i odredbu po kojoj bi kandidat morao imati prebivalište u izbornoj jedinici u kojoj se kandidira.

Prijedlozi IDS-a i Radina u četvrtak će, zajedno s drugim prijedlozima izmjena izbornog zakonodavstva, biti na raspravi na Odboru za Ustav.

"Otvorit ćemo raspravu i o prijedlogu izmjene Zakona o izbornim jedinicama. Osobno ću se založiti da taj zakon ide u drugo čitanje, a predložit ću da se od Ministarstva uprave zatraži kontrola brojki koje navode predlagatelji", kazao je Hini predsjednik odbora Peđa Grbin (SDP).

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

izborne jedinice, ids, furio radin, izbori