Hrvatska

REAKCIJA: Evo kako su u Ipsos Pulsu odgovorili na optužbe da njihova istraživanja 'lažu' i 'obmanjuju javnost'

Optužbe na naš račun su neprimjerene, kaže Ante Šalinović.

Piše: PolitikaPlus

Iz agencije Ipsos puls stiglo je priopćenje koje potpisuje Ante Šalinović, Ipsos Puls, voditelj istraživanja javnog mnijenja i medija. Priopćenje prenosimo u cijelosti.

 

S obzirom na povećani interes medija i javnosti za rezultate predizbornih istraživanja i izlaznih anketa, ovim putem bismo željeli dati pojašnjenje o načinu provođenja tih istraživanja i interpretaciji dobivenih rezultata. Izlazne ankete provode se na dan izbora i to je jedini oblik istraživanja čija je svrha projekcija izbornih rezultata prije službenih rezultata objavljenih od strane DIP-a.

 

Iznimno nam je zadovoljstvo što je izlazna anketa prosječnim odstupanjem od 0,46%, što je znatno bolje od prihvatljive statističke pogreške uzorka, i ovaj put potvrdila svoju vjerodostojnost te kvalitetu rada i metodološku stručnost agencije koja ju provodi.

 

Budući da agencija Ipsos Puls svakom korisniku svojih istraživanja omogućuje potpuno transparentan uvid u sve aspekte provođenja istraživanja te kontrole rada, neargumentirane optužbe za tendencioznost bez provjere rada i razumijevanja opisanog istraživačkog konteksta su u najmanju ruku neprimjerene.

Po istim osnovnim metodološkim principima (maksimalna reprezentativnost uzorka i slučajnost odabira ispitanika) i s jednakom kvalitetom provode se i predizborna istraživanja javnog mnijenja, samo što se ta istraživanja provode u drugom trenutku i mjere nešto drugo. Predizborna istraživanja javnog mnijenja mjere preferenciju pojedinih kandidata u trenutku ispitivanja.

 

Naravno, preferencija pojedinih kandidata povezana je sa biračkim ponašanjem, ali na razliku u rezultatima utječe i promjena u preferenciji od trenutka mjerenja do dana izbora, uzrokovana svim aspektima kampanje i sučeljavanja, te sam izlazak na izbore.

 

Predizborna istraživanja relevantnih istraživačkih agencija od kojih je dio rađen za medije te javno objavljen su točno izmjerile sve značajne trendove. Prvenstveno se to odnosi na rast podrške kandidatu Ivanu Sinčiću, u značajnoj mjeri praćen prelijevanjem glasača od strane kandidata Ive Josipovića.

 

Već je istraživanje pokrenuto prvi dan nakon objave kandidata, a koje je provođeno prvih 10 dana kampanje, pokazalo da je kandidat Ivan Sinčić zadobio podršku gotovo 10% birača, a daljnjim tijekom kampanje ta podrška je rasla što je rezultiralo ostvarenim izbornim rezultatom. Logično je da kandidat, relativno nepoznat široj javnosti, čija podrška od početnih 0% prije kandidature u tri tjedna dođe do izbornog rezultata od 16,4%, taj rezultat generira tijekom kampanje te da u prvom tjednu kampanje, prije javnih sučeljavanja koja su mu i osnova promidžbenih aktivnosti, nije imao istu razinu podrške. Inače se predizborne kampanje i sučeljavanja ne bi biti radile.

 

S druge strane, odstupanje rezultata predizbornih istraživanja u odnosu na rezultate izbora u slučaju Kolinde Grabar Kitarović te Milana Kujundžića su unutar statističke pogreške, a čak se i to odstupanje vjerojatno može pripisati većoj mobilizaciji, motiviranosti i izlaznosti njihovog biračkog tijela što je politička činjenica oko koje se slažu svi analitičari.

 

Ukratko, predizborna istraživanja su vrlo pouzdano mjerila preferencije opće javnosti u trenutku provođenja istraživanja (prije i na početku kampanje) te predvidjele trendove kretanja rezultata koje je donijela kampanja i sučeljavanja (rast podrške Ivanu Sinčiću na štetu Ive Josipovića) što je u kombinaciji sa vjerojatnom većom mobilizacijom i izlaznošću glasača Kolinde Grabar Kitarović dovelo točno do izbornih rezultata koje su izlazne ankete s iznimnom preciznošću predvidjele.

 

U tom smislu nema mjesta negativnim ocjenama uspješnosti rezultata predizbornih istraživanja kakve su se nedavno pojavile kod pojedinih komentatora u medijima, a najmanje ocjenama nestručnosti i tendecioznosti agencije koja ih provodi. Izuzetna točnost upravo provedenih izlaznih anketa argument nestručnosti čini potpuno deplasiranim.

 

Isto tako, budući da agencija Ipsos Puls svakom korisniku svojih istraživanja omogućuje potpuno transparentan uvid u sve aspekte provođenja istraživanja te kontrole rada, neargumentirane optužbe za tendencioznost bez provjere rada i razumijevanja opisanog istraživačkog konteksta su u najmanju ruku neprimjerene.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

istraživanja, ivo josipović, kolinda grabar kitarović, ipsos puls