Burze

SVJETSKA TRŽIŠTA: Smjer Wall Streeta najviše ovisi o cijeni nafte, Grčkoj...

Nastavak rasta cijena 'crnog zlata' podržao bi dionice u energetskom sektoru, što bi djelovalo pozitivno za cjelokupno tržište kapitala.

Piše: p/h

Na Wall Streetu se ovoga tjedna očekuje oprezno trgovanje, nakon snažnog rasta cijena dionica prošloga tjedna, a u fokusu ulagača bit će cijene nafte i napori grčke vlade da pronađe kompromisno rješenje za dugove s međunarodnim kreditorima.

 

Dow Jones skočio je prošloga tjedna 3,8 posto, na 17.824 boda, što je njegov najveći tjedni skok od siječnja 2013. godine. S&P 500 porastao je, pak, 3 posto, na 2.055 bodova, a Nasdaq indeks 2,4 posto, na 4.744 boda. Snažan rast cijena dionica prošloga tjedna ponajviše se zahvaljuje oporavku cijena nafte, koje su u posljednja dva tjedna skočile gotovo 19 posto, što je njihov najveći dvotjedni skok od 1998. godine. Zahvaljujući zatvaranju bušotina u SAD-u i najavama naftnih divova o smanjenju investicija, u petak je cijena nafte na londonskom tržištu dosegnula 57,80 dolara po barelu.

 

Nastavak rasta cijena 'crnog zlata' podržao bi dionice u energetskom sektoru, što bi djelovalo pozitivno za cjelokupno tržište kapitala. U fokusu ulagača bit će i nastojanja nove grčke vlade pod vodstvom Syrize da uvjeri partnere u eurozoni da dosadašnje mjere štednje donose više štete nego koristi. Atena je odustala od zahtjeva da joj se oprosti dio dugova i predložila zamjenu postojećih obveznica novima vezanima uz rast. Isto tako, predložila je program za premošćivanje do kraja svibnja kako bi dobila na vremenu za pregovore s kreditorima. Premda su zasad ti prijedlozi naišli na hladan prijem u eurozoni, ulagači se ipak nadaju nekom kompromisnom rješenju.

 

Ministri financija eurozone sastat će se 11. veljače, kada bi im grčki predstavnici trebali objasniti kako žele postići veću financijsku nezavisnost. Najkasnije do 16. veljače Grčka bi trebala zatražiti produženje međunarodnog programa pomoći, koji ističe 28. veljače, ili će se suočiti s mogućim nedostatkom sredstava za isplatu kreditora. Umjesto nove tranše pomoći od 7,2 milijarde eura, nova grčka vlada želi dogovoriti nove uvjete oko servisiranja duga, poput produljenja rokova isplate i otplate samo kamata kako bi uzela predah. Između ostalog, Atena traži 1,9 milijardi eura profita od grčkih obveznica koje drže Europska središnja banka i druge institucije eurozone.

 

Dužnosnici eurozone spremni su pomoći Ateni, ali i dalje inzistiraju na reformama, koje grčka vlada želi izbjeći ili ublažiti. Krajem prošloga tjedna ulagače su zabrinuli bolji nego što se očekivalo podaci o zaposlenosti jer bi snažan oporavak američkog tržišta rada mogao navesti Fed na povećanje kamata prije nego što se mislilo. U siječnju je u SAD-u otvoreno 257 tisuća novih radnih mjesta, oko 20 tisuća više nego što se očekivalo, a to je već 11. mjesec zaredom kako zaposlenost raste više od 200 tisuća, što nije zabilježeno još od 1994. godine.

 

Snažniji nego što se očekivalo podaci potaknuli su špekulacije o tome hoće li Fed kamate povećati već polovicom godine. Stoga će vjerojatno i ovoga tjedna svaki važniji makroekonomski podatak podržavati špekulacije hoće li Fed zaoštriti monetarnu politiku polovicom ili krajem godine.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

cijena nafte, atena, gračka, fed, nasdaq, wall street