KOMENTAR: Banke se mogu spašavati na račun građana, države ne mogu na račun banaka

Između straha koji im stišće srce i odvažnosti da nađu izlaz iz dužničkog ropstva grčka vlada bori se za budućnost svoje zemlje s bankama i Njemačkom. Prvi rezultat – četiri mjeseca produženja programa financijske pomoći – mnogima izgleda kao poraz grčke vlade.

Za takve tvrdnje još je rano. Mogućnost da Grčka sama odabere mjere štednje ipak je kakva - takva promjena u odnosima s Komisijom, ECB-om i MMF-om. Pomak je i pristanak ministra W. Schaublea da pregovara o grčkom prijedlogu kojeg je, prije nego je Angela Merkel nazvana iz Washingtona i Pariza, javno odbacio kao nerealan.

Njemačka pozicija briga je za stabilnost Unije ali i predimenzionirane njemačke industrijske kapacitete i Nijemci će se klonit poteza koji bi pokrenuli sile raspada jedinstvenog tržišta EU na kojem zarađuje 25 posto svog BDP-a.

Tsiprasov i Varufakisov heretički plan spašavanja Grčke pun je rizika i neizvjesnosti te me na neki način podsjeća na rizike bivšeg premijera Mohamada  Mahathira kada je spašavao Maleziju u vrijeme azijske krize 1997. Te krize jesu različite, azijska je nastala zbog zaduženosti privatnog sektora, a Grčka zbog zaduženosti države, ali  i slične jer je i Mahathir proglašen od MMF-a za heretika kada je odbacio Fondov model izlaska iz krize. Mahathir je spasio Maleziju, a  Indonezija koja je slušala MMF doživjela je financijski slom jer nije mogla ispuniti nepodnošljive uvjete MMF-a.

Grčka drama tek se razmotava na europskoj i globalnoj pozornici i  teško je predvidjeti kako će završiti ali ono što bi zaduženoj Hrvatskoj trebalo odmah biti jasno je da nema potrebe žuriti s uvođenjem eura.

Banke se mogu spašavati na račun građana, države ne mogu na račun banaka

Srce hereze nove grčke vlade  je smanjivanje troškova ekonomske krize za društvo, odnosno stavljanje   „unutarnje humanitarne krize“ na prvo mjesto a otplate kredita na drugo. Taj redoslijed nije dobro prihvaćen u Frankfurtu, financijskom središtu eurozone. 

Možda se na obljetnicama Europske unije još  i stječe dojam  da su ideje o zajednici  solidarnih građana  i dalje  jake ali strateške odluke banka i velikog biznisa Uniju razvijaju u pravcu zajednice banaka, trgovine, proizvodnje  i potrošnje. Europske banke su se od 2008. mogle spašavati na račun građana, ali države ne mogu  na račun banaka. Dijalog s financijskim svijetom, koji se iz nedavne krize iščupao pomoću novca  iz proračuna država  pa ponovno vratio na vrtoglave  bonuse, težak je svima ne samo Grčkoj.

Možda se i zato  jedan veliki filozof pitao jesu li gori oni koji pljačkaju banke ili osnivaju? Nisu banke krivac za grčku krizu, ali ni Grci nisu lijeni  i rasipni niti su  vidjeli  milijarde eura za koje je prijašnja vlast  zadužila zemlju  pod nemogućim uvjetima. Ne može samo nova grčka vlada dati koncesije.

Grčka nema novaca, ali ima dobru geografsku poziciju

Vraćanje duga pod cijenu sloma dužnika i nestabilnosti Unije za nikoga ne bi bilo korisno i na toj točki banke i Njemačka  prisiljene su tražiti kompromis sa novom grčkom vladom. Taj smjer, naravno na račun zemalja eurozone, podržava i Amerika jer ne želi da se odlazak  Grčke iz eurozone prelije na globalnu ekonomiju ni ti da se promijeni ravnoteža snaga u Europi.

Svi znaju da Grčka nema novaca, ali ima dobru geografsku poziciju, luke na Mediteranu i vojnu bazu NATO-a na Cipru. U sadašnjem međunarodnom poretku Grčkoj je jednostavnije, bude li dotjerana do ruba, trgovati sa svojim geopolitičkim kapitalom nego u doba hladnog rata. Za Grčku je sretna okolnost da su zemlje BRIKS-a ekonomski uspješne i mogu pomoći  s kreditima  i ulaganjima.

Ako bi se Grčka za nove kredite okrenula BRIKS-u, grčki ministar vanjskih poslova Nikos Kotzias stručnjak je baš za BRIKS grupu, vrata bi joj bila otvorena. Novi ekonomske sile u razvoju grade nove financijske institucije s ciljevima regionalnog i globalnog utjecaja na  svjetsku ekonomiju. Zemlje BRICS-a su prošle godine  dogovorile  osnivanje Nove razvojne banke s početnim kapitalom od  100 milijardi dolara.

Vlade Rusije i Kine  u siječnju 2015. pokrenule su i osnivanje nove kreditne rejting agencije jer Standard & Poor's, Moody's  i Fitch  ponekad „ekonomsku situaciju prikazuju netočno“.

Grčka drama tek se razmotava na europskoj i globalnoj pozornici i  teško je predvidjeti kako će završiti ali ono što bi zaduženoj Hrvatskoj trebalo odmah biti jasno je da nema potrebe žuriti s uvođenjem eura.