Komentari

KOMENTAR - MILAN ŠUTALO: Usvojena deklaracija BiH Hrvata u skladu s Rezolucijom Europskog parlamenta

Napadi na usvojenu deklaraciju bi se mogli nazvati govorom mržnje.

Piše: Milan Šutalo, glavni urednik HMS (Hrvatski Medijski Servis)

U Mostaru je jučer održano šesto, konstituirajuće zasjedanje Hrvatskog Narodnog Sabora BiH, koji je okupio izabrane hrvatske vijećnike i zastupnike svih razina vlasti od općina, preko županija i entiteta ( F BiH i RS) do BiH,  iz svih 12 hrvatskih političkih stranaka, čime je ova institucija stekla apsolutni legitimitet zvati se političkim predstavništvom bh Hrvata u najširem smislu te riječi.

 

Sabor je usvojio Deklaraciju u kojoj se najavljuje „odlučna borba“ legitimnih predstavnika Hrvata, svim demokratskim sredstvima, za „pravo na našu domovinu BiH“. Budući tri naroda ne mogu postići suglasnost o preuređenju BiH, koje je kako je navedeno neodrživo, zahtijeva se oraganiziranje međunarodnre konferencije na kojoj bi se dogovorilo preuređenje sadašnje dvoentitetske strukture, definirane mirovnim sporazumom iz Daytona.

 

HNS BiH,u usvojenoj Deklaraciji zagovara BiH uređenu kao „simetričnu federacija u odnosu na svoja tri konstititutivna naroda“.  Drugim riječima, uspostavu troentitetske federacije, uz diskontinuitet  teritorija, pri čemu bi Sarajevo, kao glavni grad BiH, imalo status distrikta i bilo četvrta federalna jedinica.

Također se, međuostalim, zahtijeva izmjena izborog zakonodavstva kako bi se onemogućilo da Hrvatima u Predsjedništvo BiH drugi biraju predstavnika i spriječilo formiranje vlasti bez stranaka koje dobiju većinsku potporu hrvatskog biračkog tijela.

 

Među sabornicima iz 12 hrvatskih političkih stranaka, koji su izglasli Deklaraciju, time potvrđujući jedinstvo oko temeljnog  nacionalnog pitanja- osiguranja jednakopravnosti Hrvata, kao ustavnog konstituenta BiH, bili i zastupnici HSP BiH.

 

Prvaši su, podsjetimo, s strankom “Radom za boljitak“ braće Lijanovići,  s minornom potporom hrvatskog biračkog tijela, pristali sudjelovati u  vlasti Federacije BiH, koju su 17 ožujka 2011.  nezakonito feormirale bošnjačke stranke SDP i SDA, poznate pod imenom „Platforma“ bez koalicije dva
HDZ-a ( HDZ BiH i HDZ 1990), koja je predstavljala 90 posto Hrvata izašlih na izbore.

 

Pristajanja na ulogu bošnjačke marionete rezultirao je raspadom ove stranke na nekoliko frakcija, te  njezinim potpunim debaklom na prošlim izborima, zbog čega su „Pravaši“ spoznali kako se moraju „vratiti kući“- pod okrilje HNS-a BiH, žele li politički preživjeti.

 

Hrvatski Narodni Sabor BiH prije 15 godina utemeljen je u Novom Travniku kao simbol političkog otpora bh Hrvata njihovom eliminiranju s političke scene, koja je omogućeno revizijom Daytonskog sporazuma. Podsjetimo, tadašnji je visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Wolfgang Petritsch, uz blagoslov ondašnjih SDPovih čelnika u Hrvatskoj
Ivice Račana i Stjepana Mesića, nametnuo ustavne amandmane, kojima su  još 2001. „otvorena vrata“ SDP-u BiH da, pod krinkom lijeve građanske opcije“  formira vlast u Federaciji BiH, poznatu kao „Alijansa za promijene“ bez stranke koja je i tada, dobila apsolutnu podršku hrvatskih birača- HDZ BiH.

 

Nakon što je SDP BiH izgubio na izborima, a 2006, HDZ BiH uključen u vlast u Federaciji BiH i BiH, rad Hrvatskog Narodnog Sabora BiH je zamro sve dok na izborima 2010. godine bošnjačkim glasovima, po drugi put, nije za hrvatskog člana Predsjedništva BiH  izabran Željko Komšić, kandidat SDP BiH, a SDP zajedno sa SDA u Federaciji uspostavio vlast bez
koalicije HDZ BiH- HDZ 1990, koja je predstavljala izbornu volju hrvatskih birača izašlih na izbore.

 

Od tada su održana tri zasjedanja Hrvatskog Narodnog Sabora koji ustrajava na zahtijevu za preuređenjem BiH, kroz koje bi se osigurala jednaka pozicija za Hrvate kao i za druga dva suverena naroda u BiH.

 

Zahtijeve za preuređenjem BiH, koje je podupro i predsjednik HDZ  Hrvatske Tomislav Karamarko , očekivano, „na nož“ su deočekale upravo stranke koje su su sudjelovale u majorizaciji bh Hrvata - SDP BiH i Demokratska fronta Željka Komšića.

 

Njihova priopćenja i izjave, bez pretjerivanja, bi se mogla nazvati govorom mržnje, jer legitimne političke ideje hrvatskih političkih stranaka proglašavaju „ratnohuškačim“, a zahtijev za dosljednju federalizaciju BiH, nazivaju zahtijevom za aparthejdom.

 

Novoizabrani predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić,koji je na čelu odlazeće Federalne vlade, formirane 2011. bez predstavnika Hrvata, osim što je osudio Deklaraciju HNS-a, otišao je tako daleko da je osporio bilo kome drugom pravo borbe protiv ideja HNS-a BiH, ustvrdivši kako „samo ljevica može i mora predvoditi politički front protiv svih onih koji žele BiH podijeliti po bilo kakvim etničkim linijama“, dok je stranka Željka Komšića – Demokratska fronta imputirala  HNS BiH kako „zahtijeva uvođenje i ozakonjenje aparthejda na polovici teritorije BiH, i stoga će u nama imati protivnike zauvijek“.

 

SDP i DF plašanjem vlastitih birača nekakvim aparthejdo i podijelom zemlje, kako bi stekli jeftine populističke poene kod svojih birača, pozivajući se, pri tom,  na tobožnje europske vrijednosti, zapravo manifestiraju politiku koja je u sukobu sa stavovima Europskog parlamenta koji je kroz  Rezoluciju, usvojenu prošle godine, sugerirao, upravo, federalizaciju kako naoptimalnije riješenje za BiH, nasuprot centralizmu i separatizmu.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

bosna i hercegovina, hrvati, bih, milan šutalo