Svijet

NOVI PROBLEMI: Grčka traži novac i prije dogovora o reformama, eurozona protiv

Grčka može dobiti 7,2 milijarda eura novih kredita od eurozone i MMF-a ako provede reforme koje je dogovorila prethodna vlada.

Piše: PolitikaPlus/Hina

Grčka je od svojih vjerovnika na telekonferenciji zatražila da joj odobre isplatu preostalih kredita prije dogovora o reformama upozorivši da bi već 9. travnja mogla ostati bez novca, no zahtjev je odbijen, kazali su u četvrtak dužnosnici eurozone.

Atena je to zatražila tijekom telefonske konferencije stručnjaka ministarstava financija eurozone u srijedu na kojoj se razgovaralo o tome koliko je Grčka još daleko od ispunjavanja uvjeta za deblokadu nove financijske pomoći.

Zahtjev je u skladu s izjavom grčkog ministra unutarnjih poslova Nikosa Vutsisa koji je u srijedu za Der Spiegel kazao da će zemlja morati birati hoće li vratiti 450 milijuna eura MMF-u 9. travnja ili isplatiti plaće i mirovine.

Vutsis je kazao da će izabrati ovo drugo.

Glasnogovornik vlade kasnije je zanijekao da Grčka neće uspjeti vratiti taj novac MMF-u na vrijeme. Ali izbor s kojim će se Atena suočiti ponovljen je na zatvorenoj telekonferenciji.

Grčka može dobiti 7,2 milijarda eura novih kredita od eurozone i MMF-a ako provede reforme koje je dogovorila prethodna vlada.

Nova vlada ne želi provesti većinu tih mjera jer su u suprotnosti s njezinim predizbornim obećanjima da će prekinuti politiku proračunske konsolidacije. Sada pregovara o novom popisu mjera koje bi trebale zadovoljiti obje strane.

Grčki predstavnik kazao je tijekom telekonferencije da dogovor o reformama ne bi smio biti "post mortem" za zemlju jer "nikako ne mogu više nakon 9. travnja", kazali su dužnosnici eurozone.

Dodao je da je blokada novih kredita dok se ne postigne dogovor nerealna.

No drugi sudionici konferencije, uključujući Njemačku, ponovili su da Atena, želi li dobiti ostatak novca iz međunarodnog programa pomoći, mora pristati na reforme i provesti ih te da nema nikakve šanse da novac deblokiraju 9. travnja.

Dužnosnici eurozone kazali su Grčkoj da bi likvidnost mogla održavati koristeći novac iz fondova raznih vladinih tijela i državnih tvrtki, čak i ako bi za to trebalo promijeniti zakone.

No Grčka je ponovila da to ne bi bilo dovoljno da pokrije i otplatu duga MMF-u i plaće i mirovine za travanj.

Ništa nije dogovoreno o tome što bi se dogodilo u slučaju da se dogovor o reformama ne postigne do 9. travnja i pregovori nastave.

Novi popis reformi daleko od zadovoljavajućeg

Grčka je ranije u srijedu predala detaljniji popis planiranih reformi institucijama koje predstavljaju njezine vjerovnike (Europska komisija, Europska središnja banka i MMF).

No popis još nije dovršen i daleko je od zadovoljavajućeg, kazali su predstavnici institucija.

Grčka vlada procjenjuje svoje financijske potrebe za ovu godinu na 19 milijardi eura. U travnju mora vratiti više od 3 milijarde eura, uključujući 450 milijuna MMF-u, te ukupno gotovo 16 milijarda eura kroz iduća četiri mjeseca za otkup trezorskih zapisa koji dospijevaju na naplatu i otplatu kredita ECB-a i MMF-a. Privatizacijom planira prikupiti 1,5 milijarda eura, prema prethodno planiranih 4 milijarde, a višim porezima između 4,6 i 6,1 milijarda eura. Planira i povećanje potrošnje za 1,1 milijarda eura, većinom za mirovine.

Grčko ministarstvo financija očekuje da će grčko gospodarstvo ove godine rasti za 1,4 posto, dok je prije predviđalo rast od 2,9 posto, a za 2016. predviđa rast od 3,7 posto BDP-a. Primarni suficit ove bi godine trebao iznositi 1,2 posto, prenosi EUobserver.

Dužnosnici eurozone kazali su da neke mjere u tom planu, poput socijalnih, idu u pravom smjeru, dok druge još nisu dovoljno jasne niti se navodi procjena njihove vrijednosti.

Neke su pak, poput nekih poreznih mjera, mjera koje se odnose na tržište rada, zakona koji omogućuje otplatu poreznog duga u ratama i koraka za ograničavanje autonomije porezne uprave, u očitoj suprotnosti s ranije dogovorenim ciljevima, a procjene učinaka fiskalne reforme daleko su preoptimistične.

Europski dužnosnici kazali su također da se, unatoč tome što se predstavnici vjerovnika nalaze u Ateni već tri tjedna, korisno radi samo zadnja četiri dana a tim ritmom nije moguće postići dogovor do kraja travnja. Predstavnici vjerovnika teško dolaze do informacija o namjerama grčke vlade jer grčki dužnosnici ponekad nisu upoznati s planovima ili o njima ne smiju govoriti.

Stručnjaci ministarstava financija eurozone i institucije koje predstavljaju vjerovnike održat će novu raspravu o Grčkoj 8. travnja, ali nije vjerojatno da bi se do tada moglo postići dogovor, kazali su dužnosnici.

Cilj je da se dogovor o reformama, uključujući njihov utjecaj na grčki proračun, postigne do tjedna u kojem se održava idući sastanak ministara financija eurozone 24. travnja u Rigi.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

eurozona, reforme, GRČKA