Ante Gugo

ISPOD POVRŠINE: Što je ravnatelj Mirovinskog fonda prešutio svome Upravnom vijeću?

Zašto je ravnatelj odobrio takvo formuliranje natječaja?

Piše: Ante Gugo

Zbog uvjeta u natječaju na koje nisu bili zakonski obvezni, o čemu svjedoči zapisnik sa sjednice Upravnog Vijeća, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje sedam mjeseci plaćao je bankarske usluge skuplje nego što je trebao. Iako su u novome natječaju mogli izabrati jednu od dvije ponude koje su bile povoljnije od dotašanjeg ugovora, oni su nastavili poslovati po starome još sedam mjeseci. Razlog: ubacivanje u natječaj uvjeta na koji ih zakon nije obvezivao.

 

Ako laže koza, ne laže rog. rekli bi stari ljudi. U demantiju koji je HZMO uputio portalu PolitikaPlus ispalo je da u tekstu o interesu DORH-a i policije za odabir banke–dobavljača usluga Zavodu skoro ništa od navedenog nije točno. Uspio sam doći u posjed zapisnika sa sjednice Upravnog vijeća na kojem je odlučivano o ponudama, odnosno na kojoj Upravno vijeće nije dalo suglasnost ravnatelju za sklapanje novoga ugovora s bankom za obavljanje usluga platnog prometa prema inozemstvu za doznake invalidnina, dječjih doplataka i mirovina.

 

Prvo, zašto je ravnatelj odobrio takvo formuliranje natječaja s uvjetima koje zakon ne traži i koji su u startu onemogućili izbor stvarno najpovoljnijeg ponuđača. I drugo, zašto ravnatelj na toj sjednici Upravnoga vijeća nije članove upozorio na to kakva šteta nastaje ako se nastavi poslovati po starome ugovoru, što se na kraju i dogodilo. 

 

U demantiju koji je objavljen na ovome portalu stoji da natječajem nije od banaka tražena nikakva licenca koja bi mogla biti eliminatorna u postupku odabira banke. Međutim, na stranici 7. zapisnika sa sjednice Upravnog vijeća, održane 16. travnja 2014. u prostorijama HZMO-a, Središnje službe, Mihanovićeva 3, u dvorani A na II katu piše: „U raspravi je Mirjana Rađenović (predjednica Upravnog vijeća, OP. A.G.) naglasila da skreće pozornost članovima Upravnog vijeća da je kod raspisivanja natječaja u svrhi tehničke i stručne sposobnosti ponuditelj trebao dokazati da je registrirani sudionik i član SEPA-e registra, što je znatno suzilo krug potencijalnih ponuditelja jer se ne natječaj nisu mogle javiti banke koje posluju u RH koje nisu članovi tog registra, a imaju vremena još dvije godine postati sudionici i članovi SEPA-e. Jasna A. Petrović (na toj sjednici novoizabrana članica Upravnog vijeća kao predstavnik umirovljenika, OP. A.G.) navela je da ne postoji zakonska obveza o dokazivanju stručne sposobnosti članstvom u SEPA-i i da je teško prihvatiti financijski nepovoljniju i skuplju ponudu samo iz tog razloga, u vrijeme kad se smanjuju socijalna prava i štedi na svim stavkama. Lidija Hrstić Novak izjavila je kako bi ovo trebao biti ugovor na dvije godine, a upravo je toliki i rok prilagodbe za ostale banke za članstvo u SEPA-i, te da ne može podržati odabir financijski nepovoljnije ponude.“ U daljnjem tekstu zapisnika navodi se kako se predsjednica Upravnog vijeća Mirjana Rađenović složila s navodima Jasne A. Petrović i Lidije Hrstić Novak, uz opasku kako je teško dati suglasnost sklapanju ugovora koji će za dvije godine biti milijun i 400 tisuća kuna skuplji. Raspravu je, prema zapisniku, presjekao ravnatelj HZMO-a Srećko Vuković, koji je napomenuo da on bez suglasnosti Upravnog vijeća ne može sklopiti ugovor te da će se poslovanje i dalje obavljati prema starome ugovoru.

 

Podsjetimo, stari ugovor je bio znatno skuplji od iznosa koji je u novom natječaju ponudila ista banka koja je do tada obavljala usluge.

 

Dakle, u demantiju HZMO u pravu je u jednome. Zakonski je sve čisto kad se kaže da zbog žalbe koju je uložila Zagrebačka banka novi natječaj nije mogao biti raspisan, a budući da je Državna agencija za kontrolu postupaka javne nabave poništila odluku upravo zbog stavljanja u natječaj nepotrebnog uvjeta o potvrdi u članstvu SEPA-e. Stvorena je tako situacija u kojoj je jedina moguća odluka bila, nakon što upravno vijeće nije dalo suglasnost ravnatelju za sklapanje novoga ugovora, da se nastavi poslovati po starome. Međutim, sad ostaju otvorena dva pitanja. Prvo, zašto je ravnatelj odobrio takvo formuliranje natječaja s uvjetima koje zakon ne traži i koji su u startu onemogućili izbor stvarno najpovoljnijeg ponuđača. I drugo, zašto ravnatelj na toj sjednici Upravnoga vijeća nije članove upozorio na to kakva šteta nastaje ako se nastavi poslovati po starome ugovoru, što se na kraju i dogodilo. Je li baš zbog ovih propusta nastala šteta za HZMO veća od 6 milijuna kuna, utvrdit će i Državna revizija, koja, kako saznajem, danas dolazi u HZMO.

 

Usuđujem se reći da bi čelnici Mirovinskog imali puno manje briga da su se zakonitosti poslovanja posvetili onoliko koliko se trude prijetiti mi i zaplašivati me zbog pisanja o ovom slučaju.

 

>> HZMO reagirao na tekst na našem portalu: Pročitajte njihovu stranu priče

 

>> KOLUMNA ANTE GUGE Skupe igre u siromašnom mirovinskom zavodu 

 

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

hzmo, ante gugo, banke, hzzo