Hrvatska

HRVATSKA-SRBIJA: Ako Srbija želi u EU, provokacije poput Vulinove ili obilježavanje "Dana prognanih Srba" morat će prestati

Ako odluče drukčije, granica Hrvatske i Srbije postati će 'granica svjetova'.

Piše: Ivan Klarić

Aleksandar Vulin i Aleksandar Vučić svojim su zadnjim javnim istupima poprilično uzburkali strasti u odnosima Hrvatske i Srbije. Prvi jer je na komemoraciji u Jadovnu o Alojziju Stepincu govorio kao o ustaškom vikaru, a potom pričao o "povampirenim ustašama koji su ga dočekali"; a drugi jer je branio tog istog Vulina i jasno dao do znanja da Srbija nikada neće prihvatiti da je Alojzije Stepinac - svetac.

Nedugo nakon toga, na zajedničkoj sjednici Vlada Srbije i Republike Srpske, Aleksandar Vučić i Milorad Dodik donijeli su odluku da se 5. kolovoza, dan kada Hrvatska obilježava Oluju, obilježava Dan sjećanja na stradale Srbe.

Službene reakcije na ova dva nepovezana događaja (barem se tako misli) svele su se na izjave hrvatske ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić koja se prvo nije previše obazirala na izjave Aleksandra Vulina tretiravši ih, kako je rekla, problemom kućnog odgoja, a onda je ipak kazala da Vučić ima veće probleme nego što se činilo.

No, zato je Pusić jasno reagirala na ovaj drugi događaj u režiji Vučića i Dodika, odnosno Vlada Srbije i Republike Srpske.

- U završnici rata u Hrvatskoj stradali su mnogi hrvatski Srbi, ali proslava obljetnice Oluje nije slavljenje stradanja ljudi nego dana kad je konačno poražena zločinačka politika tadašnjeg srbijanskog vođe Slobodana Miloševića, rekla je u petak hrvatska ministrica vanjskih poslova.

- Nitko ne slavi stradanje ljudi kojega je bilo u završetku svih ratova pa tako i ovog. Sve nevine žrtve ratova na teritoriju bivše Jugoslavije, koje je sve redom započela politika Slobodana Miloševića, zaslužuju žaljenje, sućut i poštovanje. No zločinačka Miloševićeva politika koja je počela rat, 5. kolovoza 1995. u Hrvatskoj je definitivno poražena i okončana, rekla je Pusić.

Činjenica jest da su u završnici rata koji je Slobodan Milošević vodio u Hrvatskoj, stradali i mnogi hrvatski i bosansko-hercegovački Srbi. Žrtve su, nažalost, sastavni dio svakog rata", kaže se u izjavi.

- No to je rat koji je počela tadašnja Srbija. Rat u kojem su stradali deseci tisuća Hrvata, Bošnjaka i pripadnika drugih naroda, pa na kraju i Srba. Svaki je izgubljeni život tragedija, a Miloševićevo započinjanje tih ratova je zločin.

Vesna Pusić drži kako je nužno govoriti o zločinima politike Slobodana Miloševića, a ne "potpirivati netrpeljivost" među narodima. "I mi bismo danas mogli govoriti o masi srpskih zločina nad Hrvatima i Bošnjacima, no govorimo o zločinima politike Slobodana Miloševića. Razlog takva našeg stava jest razumijevanje da današnja politika treba otvoriti prostor slobode, šansi i otvorenosti prema budućnosti novim generacijama. Dalje potpirivati netrpeljivost među narodima nije samo ponavljanje zločina iz prošlosti već i zagađivanje budućnosti", dodala je.

Po riječima hrvatske ministrice vanjskih i europskih poslova, svi bi trebali poštovati činjenicu da je Hrvatska 5. kolovoza 1995. ponovno ujedinjena nakon višegodišnje okupacije. "Peti kolovoza 1995. dan je kada je Hrvatska koja je četiri godine bila presječena i okupirana Miloševićevom vojskom i milicijama ponovno ujedinila svoj teritorij. To je omogućilo završetak rata i to je ono što Hrvatska slavi i što bi svi trebali poštovati".

No, kako to obično biva, kritičari aktualne hrvatske Vlade kažu da je reakcija Zagreba na, kako oni tvrde, provokacije iz Beograda poprilično mlaka. S tom se konstatacijom ne slaže politički analitičar Davor Gjenero.

- Hrvatska nije u poziciji da išta bitno učini u odnosima prema Srbiji. Ako javne vlasti u Srbiju budu htjele svoju zemlju voditi prema članstvu u EU, onda će morati regulirati i svoje odnose prema Hrvatskoj, a provokacije poput Vulinove, ali i one s obilježavanjem "Dana prognanih Srba" na obljetnicu Oluje, morati će prestati. Ako odluče drukčije, granica Hrvatske i Srbije postati će "granica svjetova", a u slučaju finalizacije nepovoljnog scenarija u Grčkoj, Europa će se dodatno zatvarati prema Balkanu. Tu Hrvatska ne može ništa bitno napraviti. Hrvatska politika mora u tom slučaju brinuti samo o tome da se nestabilnost iz susjedstva ne prelijeva preko njenih granica. Zato je za Hrvatsku daleko važnije voditi uspješnu politiku integracije srpske zajednice u Hrvatskoj, nego se opterećivati procesima u susjednoj državi, jasno će Gjenero.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

ALEKSANDAR VUČIĆ, EU, ALEKSANDAR VULIN, DAVOR GJENERO, SRBIJA, HRVATSKA