Hrvatska

POLEMIKA: Davor Gjenero: Nevladine organizacije se uključuju u kampanju vladajućih stranaka

Reakcija na izjave Vesne Teršelič i Zorana Pusića.

Piše: Ivan Klarić

Nesporno je da je Hrvatska u tri godine mandata ove administracije, odnosno u razdoblju nakon potpisivanja Ugovora o pristupanju s EU, doživjela ozbiljnu društvenu regresiju. Regresije su se događale u skoro svim novim demokracijama, nakon završetka pristupnog dijaloga, u kome su društva uvijek nastojala biti "najbolja što mogu", ali hrvatska regresija je daleko ozbiljnija od one u većini drugih novih demokracija, kaže u razgovoru za naš portal politički analitičar Davor Gjenero kada smo ga upitali za komentar ocjene koje su dale nevladine udruge, prije svega Vesna Teršelić i Zoran Pusić.

Naime, u povodu druge godišnjice od priključivanja Hrvatske EU 1. srpnja, Inicijativa "Svi mi za Hrvatsku svih nas" i Antifašistička liga istaknuli su u utorak da je hrvatsko društvo i dalje opterećeno sukobima i polemikama vezanima uz teme s dominantnim nacionalnim predznakom - nedavnu ratnu prošlost, ratne zločine i prava sudionika rata te da su te teme više no ikada korištene kao predmet dnevno-političkih obračuna.

Stoga su pozvali sve vladine institucije, opoziciju i javnost na reagiranje na govor mržnje te na preuzimanje inicijative na zaštiti slobode izražavanja i medijske slobode.

"Zaustavljen je proces i izgradnje povjerenja i pomirenja i javnim raspravama dominiraju ratna prošlost, ratni zločini i prava sudionika rata unatoč tome što smo u gospodarskoj krizi i imali bi puno drugih tema o kojima bi se moglo argumentirano razgovarati", rekla je na konferenciji za novinare voditeljica Documente - Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič.

Ustvrdila je da danas svjedočimo nespremnosti društva na kritičko promišljanje o zbivanjima iz 90-ih i vlasti na omogućavanje dostupnosti podataka iz tog vremena.

"Jačanje desnice, nacionalizma, ksenofobije, netolerancije te agresivnog i netolerantnog govora u javnom prostoru karakterističnog i za mnoge europske države, u Hrvatskoj i 20 godina od završetka ratnih događanja onemogućava otvorenu i kritičku raspravu o događajima iz prošlog stoljeća", kazala je Teršelič.

Za reaktiviranje političara optuženih ili osuđenih za ratne zločine, ustvrdila je da se radi o povratu u retoriku iz ranih 90-ih, iako je, kaže, zabilježen i pozitivan pomak zbog zabrane kandidiranja osoba koje su osuđene za ratni zločin.

Pozitivnim je ocijenila zajedništvo u osudi kukastog križa na splitskom Poljudu, ali ne i drugih isključivosti.

"Reagiranjem na kukasti križ politička opozicija i pozicija pokazale su da mogu pravodobno reagirati", ustvrdila je Teršelič, upitavši mogu li tako reagirati i u drugim slučajevima govora mržnje i relativizacije zločina.

"Kada bi se kultura sjećanja razvijala u duhu nerelativizacije zločina već istraživanja i kada bi se uz sva tri razdoblja stradanja iz naše povijesti - i za Drugi svjetski rat, političko nasilje u vrijeme jugoslavenskog socijalizma i Domovinski rat, razvijala na uključujući način, ne bi imali toliko incidenata", kazala je.

S njenom tvrdnjom da svastika na Poljudu nije nikakvo iznenađenje te da se ona nadovezuje na politiku uzastopnih vlada od 1990., koja je prepoznatljiva po relativizaciji zločina počinjenih u Drugom svjetskom ratu i demonizaciji antifašizma i narodnooslobodilačke borbe, složio se i predsjednik Antifašističke lige Zoran Pusić.

"Cijela je ta reakcija oko kukastog križa malo licemjerna. Da talijanski novinari to nisu otkrili, sve bi otišlo pod ledinu. Pošto je to izašlo u svijet i pošto je to bila međunarodna utakmica, onda je to ispala strašna stvar. Nitko od HNS-a ili političara nije prije reagirao na to da postoji Torcida Jugend koji nose te znakove. Postoji i slovo 'u' sa križem 25 godina, a Crkva niti jedanput nije rekla da je to blasfemnija i da je povezivanje terorističkog znaka s križem nešto što Katolička crkva osuđuje", rekao je Pusić.

Ustvrdio je da u Hrvatskoj dominiraju ideološki sukobi koji vuku natrag na stvari koje bi u svakom normalnom društvu trebale biti više-manje riješene stvari te da se revizija prošlosti i, kako je kazao, bezočno podmetanje i falsificiranje, ne bazira na nalaženju revolucionarnih novih dokumenata koji bi pokazali, npr. da u Jasenovcu nije bilo više od 200 žrtava i to uglavnom kriminalaca, "kao što to tvrdi novoosnovano društvo za istraživanje trostruke funkcije Jasenovca i povjesničari poput Mladena Ivezića koji tvrde da zločina tamo nije bilo".  

Davor Gjenero napominje da je sporno, u ocjeni nevladinih organizacja, prije svega to što uvijek za demokratsku regresiju najveći dio odgovornosti snose javne vlasti, a odgovornost opozicije i dijelova građanskog društva, kojima se u izjavni skupine nevladinih organizacija pripisuje cijela odgovornost, neusporedivo je manja nego odgovonost vlasti.

- Kad su neodgovornim politikama vladajući povećavali rizik korupcije u društvu, prije svega one na najvišim razinama, nije bilo reakcije organizacija civilnog društva. Kad su vladajući nepromišljenim političkim akcijama, nepripremljenima, jednodimenzionalnima i nasilnima, zaoštravali društvene konflitke, ponovno je izostala reakcija organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava. Sada, kad stranke vladajuće koalicije vode kampanju stvarajući neurotski strah od mogućnosti smjene vlasti, pripisujući opoziciji totalitarni karakter, nevladine organizacije se uključuju u tu kampanju, jednodimenzionalnim prikazom realne društvene regresije u Hrvatskoj i amnestiranjem središnjih državnih vlasti od svake odgovornosti za takvo stanje, kaže Gjenero i dodaje.

- U svakom društvu dio nevladinih organizacija je blizak lijevim, a dio konzervativnim političkim opcijama. Ipak, nije uobičajeno ovako izravno političko identificiranje i to govori o nezrelosti građanskog društva u Hrvatskoj. Žalosno je da, kad govore o desnom populizmu, onda barem malo ne okrznu elemente desnog populizma u predizbornoj retorici Zorana Milanovića i njegovih sljedbenika, na kraju će Davor Gjenero.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

nevladine udruge, vlada, davor gjenero, zoran pusić, vesna teršelič