Komentari

ISPOD CRTE: Novi ministar branitelja i društvena uloga braniteljskih udruga

Branitelji zaslužuju po moralnim kompetitivnim ili funkcionalnim ali i statističkim mjerilima biti elita hrvatskog društva.

Piše: Darko Marinac

Novi ministar branitelja Mijo Crnoja,  svoje je prvo predstavljanje imao u šatoru na Trgu Nevenke Topalušić. Budući ministar branitelja, simbolički je odabrao mjesto svog predstavljanja sukladno s težišnjim točkama svog programa. Tako je naglasio kako će mu osnovni pravci djelovanja biti; skrb o braniteljima, jedinstvo branitelja i čuvanje digniteta Domovinskog rata, kao i značajnije uključivanje branitelja u društveni život.  Vrlo brzo podrška dobrog dijela branitelja nije izostala.


Kako se mnoge funkcije  branitelja  ostvaruju u društvu kroz braniteljske udruge,  bitno je pozicioniranje braniteljskih udruga u Hrvatskom društvu. Ovdje kao prvo upada u oči, veliki broj udruga, koje potenciraju rascjepkanost branitelja u njihovu djelovanju. Tome su pridonijeli vanjski, ali i unutrašnji faktori.

 

Ovdje kao prvo upada u oči, veliki broj udruga, koje potenciraju rascjepkanost branitelja u njihovu djelovanju. Tome su pridonijeli vanjski, ali i unutrašnji faktori.


Braniteljske udruge pripadaju skupini interesnih organizacije tj. udruga civilnog društva, koje po svom djelovanju mogu biti:Interesne udruge u užoj perspektivi kao što su profesionalne samoregulirajuće udruge, kao udruge (komore) liječnika, obrtnika, potrošača, sindikata i sve udruge koje se brinu o probitku svojeg članstva; Promotivne udruge koje zagovaraju neku ideju ili vrijednosti, kao ekološke udruge, udruge za zaštitu životinja i dr.


Braniteljske udruge mogu optimalno ispunjavati svoju društvenu ulogu samo ako  imaju obje komponente, usko interesnu prema svom članstvu i širu promotivnu i to onih vrijednosti za koje su se borili. Kao što je društveno poželjna dvojna uloga braniteljskih udruga, sami branitelji baštine i podaruju društvo s dvije skupine prava i obveza. Prva su moralna prava, a druga su funkcionalna ili kompetitivna prava ili obveze. Iz tih prava ali i vrijednosti koje su tijekom Domovinskog rata branili, štitili i zastupali, kao i što su sve založili u ime tih vrijednosti od kojih je sloboda jedna od njih, branitelji zaslužuju po moralnim kompetitivnim ili funkcionalnim ali i statističkim mjerilima biti elita hrvatskog društva.


Branitelji trebaju biti shvaćeni kao ugledna  na vrijednostima probrana elitna skupina, kako bi se bitne ljudske vrijednosti kao slobodoljubivost, hrabrost, čovjekoljublje, domoljublje i dr. promovirale i služile kao socijalizacijski, formatirajući, motivacijski ili uzorski obrazac postupanja, posebno u krizi.  Ovakva slika branitelja ne treba služiti za dobivanje privilegija koje to i nisu, već kao promocija moralne uzornosti, kao motivacijski obrazac poželjnog ponašanja, a sve u korist hrvatskog društva. Branitelji su elitna društvena skupina iz barem tri razloga:prvi je moralni razlog, drugi funkcionalno-kompetitivni razlog, a treći je socijalizirajući-motivacijski razlog.


Branitelji su iz moralnog razloga društvena elita zato što su za svoje ideale slobode i domoljublja  dali osobne žrtve, kroz gubitak zdravlja, dijelova tijela i života, za zajednicu, za drugoga, za narod, građane, za državu, ponašanje posebne probrane elite  u svakom društvu. Odnosom društva prema braniteljima pokazuje kako kao država i društvo vrednujemo vrline kao hrabrost domoljublje, čovjekoljublje, smionost te žrtvu za drugoga.
Drugi funkcionalni razlog zašto su hrvatski branitelji elita ovoga društva leži u činjenici kako je jedan značajan dio branitelja stasao kroz Domovinski rat u sjajne zapovjednike pobjedničke Hrvatske vojske. Oni imaju iskustva i kompetencije u zapovijedanju vođenju i upravljanju, posebno u djelatnostima i uvjetima u kojima se traži izuzetan ljudski napor i osobni angažman te požrtvovnost. Jedna od bitnih sastavnica nacionalne sigurnosti Civilna zaštita (DUZS) još u cijelosti ne funkcionira. Branitelji  i kroz braniteljsko zadrugarstvo sve značajnije gospodarski djeluju.

 

Trebamo razgovore o društvenim ulogama braniteljskih udruga, od kojih su možda najvažnije: Briga o braniteljima i njihovim obiteljima; samoreguliranje članstva; promocija vrijednosti Domovinskog rata; moralna i uzorska uloga i funkcionalno-kompetitivna uloga braniteljskih udruga u Republici Hrvatskoj.


 


Socijalizirajući-motivirajući razlog bitan je kako bi jačala motivacija za funkcionalno djelovanje institucija , ali i svih građana RH  u kriznim stanjima. Živo i poučno mogu se primjerima slijediti braniteljska požrtvovnost za obranu, vrijednosti kao što su sloboda, domoljublje, hrabrost, smionost, požrtvovnost i druge. Posebno je za mlade bitno projicirati uzorske oblike ponašanja. Kako bi  braniteljske udruge, imale potrebnu autentičnost, trebaju skrbiti i o svojoj  samoregulirajućoj ulozi.


Na kraju zašto ne reći, kako trebamo javnu komunikaciju o braniteljima, sa braniteljima i za branitelje, ali  posebno za društvo u cjelini. Kako bi se približiti odgovorima kako olakšati život braniteljima i njihovim obiteljima, kako im pružiti zahvalnost, a kao još važnije, kako hrvatski branitelji mogu poboljšati rad institucija i učiniti hrvatsko društvo vitalnijim, kvalitetnijim i naprednijim. Iz toga razloga trebamo razgovore o društvenim ulogama braniteljskih udruga, od kojih su možda najvažnije: Briga o braniteljima i njihovim obiteljima; samoreguliranje članstva; promocija vrijednosti Domovinskog rata; moralna i uzorska uloga i funkcionalno-kompetitivna uloga braniteljskih udruga u Republici Hrvatskoj.


Poslije je došlo do jednog nekontroliranog i nesvrsishodnog predstavljanja kandidata za ministra branitelje u kojoj nije sudjelovao samo on. Javnim prostorom, a kao i posljedica  gladi za informacijama o novim ministrima u trinaestoj Hrvatskoj vladi,  prolomila se informacija o registru izdajnika, kao suprotnost registru branitelja i izazvala čuđenje pa i zgražanje.


Činjenica je kako smo u zadnjih godina imali i informacijsko djelovanje protiv branitelja, od kojih je čudan, nelogičan i nerazumljiv pojam, lažni branitelji bio najbenigniji oblik. Registar branitelja nije dobro sjeo među braniteljskom populacijom, jer je i komuniciran  kriminalizirajućim  oblikom i retorikom. Ovo kao i stanje u državi i društvu posebno branitelje frustrira, jer je njihov ulog u stvaranju države nemjerljiv, a prečesto kao i velika većina građana Hrvatske, javnu nabavu vide kao osnovni sadržaj državnosti. Tako bi registar branitelja i ratni putevi, mogli postati uzor jednom registru državnih dužnosnika i tijeku stjecanja dobara. Ovo bi zasigurno dobilo  javno odobravanje. Također bi to pospješilo i rad DORH-a, posebno što radi u neprimjerenim uvjetima. Na koncu naš politički sustav nije uspio iznjedriti mandatara za sastavljanje Vlade, za izlazak iz krize, što samo po sebi nije negativno, ali govori o povjerenju u politiku. Pametnom dosta!

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

BRANITELJSKE UDRUGE, BRANITELJI