MISLAV MIHOLEK

KOLUMNA MISLAVA MIHOLEKA: Dubrovnik, Starčević, sto godina priznanja islama i Erdogan u Zagrebu

Biti Kurd u Turskoj nije zabavno. Biti novinar u Turskoj nije poželjno. Sloboda se u Turskoj smanjuje.

Piše: Mislav Miholek

Politika je plemenita i pokvarena vještina. Domagoj Božidar Burić dao nam je još jednu dokumentarnu seriju, ovaj put o Dubrovniku. Zaista u povijesti Hrvatske nema takvih diplomata i takvih vještih političara kao što su bili Dubrovčani. Genijalni Stevan Dedijer, otac suvremene industrijske špijunaže, uvijek je isticao Dubrovnik kao primjer uspješnog vođenja vanjske politike. 

Kao što smo mogli vidjeti, Dubrovčani su uvijek znali tko je glavni baja i spremno su iskeširali značajne svote dominantnim silama kako bi imali svoj mir. Za uzvrat su imali unutarnju slobodu i moćno gospodarstvo koje je živciralo sve konkurente, posebice Veneciju. Jedna od njihovih specijalnosti bila je suradnja s Turcima. Bez pardona, kada je trebalo nešto napraviti za Republiku, otišlo se na Portu i tamo se često izborilo za vlastite interese. 

Borislav Ristić se u svojoj kolumni u subotnjem Večernjaku obrušio na Antu Starčevića i na njegovo ideale. Od prvaka slobode i tolerancije, Starčević je za Ristića postao nekakav zatvorenjak, nekakav mračnjak. Ne postoji nijedna ideologija u Hrvata i u Hrvatskoj koja je toliko otvorena prema drugome i prema različitome kao što je to razdoblje integralnog pravaštva od 1861. do 1894. Otvorenost pravaša prema svim vjerama stvorila je stranku u kojoj su bili kršćani svih denominacija (katolici, pravoslavci, luterani), muslimani i Židovi. Posebice je Starčević imao razumijevanja prema muslimanskom bosanskohercegovačkom plemstvu. Otac Domovine se divio i Romima koje su svi maltretirali, bio je fasciniran činjenicom kako su tu ponosni ljudi koje kada ih netko tuče, spremno okreću i drugi obraz. 

Kao primjer hrvatske političke gluposti, Starčević je navodio Nikolu Šubića-Zrinskoga. Dakle, Šubić-Zrinski je poginuo u tuđoj zemlji (Mađarska), braneći drugu tuđu zemlju (Njemačka/Austrija) od treće tuđe zemlje (Turska). Možemo se nadovezati, pa reći dok su Dubrovčani mirno plaćali danak Turcima, kulturno i gospodarski cvali kao otok hrvatske slobode usred Europe, dotle su ostali Hrvati ginuli za tuđe interese, primarno bečke i rimske, bez ikakve plaće za to. Još danas patimo od habsburške pokvarenosti.

Činjenica da je islam sto godina legalno priznan u Hrvatskoj svakako je jedna od produkata pravaške ideologije i pravaške otvorenosti. Istina je da je Starčević vidio današnje Bošnjake kao sastavni dio hrvatske nacije, kao što je bilo puno pametnih muslimanskih glava koje su se stvarno osjećale Hrvatima, koje su disali hrvatsku. Bošnjački narod povijest je odnijela na svoj vrlo težak put, ali Bošnjaci u Hrvatskoj, kao svi ostali muslimani u ovoj zemlji, sastavni su dio hrvatskog društva, sastavni su dio hrvatske kulture, a Islamska zajednica u RH sastavni je i važan dio hrvatskog gospodarstva, jedna tiha sila koja je most prema muslimanskim tržištima. Zbog nje je danas u Hrvatskoj bio predsjednik Turske Erdogan.

Biti Kurd u Turskoj nije zabavno. Biti novinar u Turskoj nije poželjno. Sloboda se u Turskoj smanjuje, sekularna država bježi pred religijskim nastojanjem da se dokinu tradicije Mustafe Kemala Atatürka. Erdogan nije oličenje liberalne demokracije. Ali sad treba konačno malo učiti iz povijesti, učiti od Dubrovnika i od Starčevića. Nekada treba začepiti nos i prvenstveno misliti na sebe. Sve dok se Erdogan ne miješa u unutarnje hrvatske stvari, treba poslovati s Turskom i točka. Skandinavci to rade. Turski kapital je kao i svaki drugi, dokle god se drži lokalnih pravila. Budimo realni, što reče i sam Erdogan, ovdje vlada birokratska oligarhija. Da je netko spreman poslovati s Hrvatskom i u Hrvatskoj, to je prvo malo čudo. 

Hrvatska je mala, ali ima strašni potencijal. Dovoljno je pogledati što je stoljećima radio Dubrovnik. Uz dubrovačku diplomatsku pamet i Starčevićevu otvorenost, Hrvatska bi mogla daleko doći. Za kraj jedna čuvena filmska pjesmica, prilagođena trenutku: "Dovest će u našu avliju kapital i fluktuaciju, iznad Sljemena zora sviće, dobro doš'o predsjedniče!"

 

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

mislav miholek, recep tayyip erdogan, hrvatska, dubrovnik, ante starlević