Hrvatska

ANALIZA: Ovo su razlozi rasta podrške Mostu

'Most je bez greške odigrao zadnju fazu sukoba u Oreškovićevoj vladi. Bili su čvrsto za održavanje vlade, a birači takav stav obično nagrađuju.'

Piše: Ivan Klarić

Most je bez greške odigrao zadnju fazu sukoba u Oreškovićevoj vladi. Bili su čvrsto za održavanje vlade, a birači takav stav obično nagrađuju, jer, protivno uvjerenju nekih političara i analitičara, biračko tijelo nije sklono prijevremenim izborima. Dio svog inicijalnog biračkog tijela Most je čvrsto vezao uz sebe, dvije „faze raskola“, ona s odvajanjem Hridi, i ona s odajanjem Lovrinovićeve skupine, nije im bitno naškodila. U odnosu na temeljni korpus organizacije, birači koji su podupirali ove dvije skupine ionako su bili „corpora separatum“, govori politički analitičar Davor Gjenero.


Istraživanje CRO Demoskop, koje je provedeno u razdoblju između 01.-03. srpnja, pokazuje da su pad Vlade i prijevremeni izbori povećali nezadovoljstvo HDZ-om kao stožernom strankom koalicije koja nije uspjela održati funkcionalnu vlast.


Nastavlja se negativan trend izborne podrške HDZ-a, odnosno rast potpore SDP-u, ali i Mostu.


Da su parlamentarni izbori provedeni početkom srpnja (po principu cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 52-58%), SDP bi bio relativni izborni pobjednik.


Vrh ljestvice s rejtingom političkih stranaka pripada SDP-u s izborom od 31,8%, što predstavlja rast od 1,3 postotnih bodova u odnosu na lipanj kad je ova stranka zabilježila 30,5% izbora. Taj je rast još izraženiji u odnosu na lanjski srpanj kad je ova stranka bilježila izbor od 25,5%.


HDZ je drugi mjesec zaredom na drugom mjestu, sada s izborom od 22,7%, odnosno 3,6 postotna boda manje od lipanjskih 26,3% (ali i 6,8 postotnih bodova manje nego u svibnju).


U ovomjesečnom se istraživanju Most učvrstio na trećem mjestu s izborom od 9,8% što je porast od 3,4 postotna boda u odnosu na rezultate iz lipnja (kad je zabilježena izborna podrška od 6,4%).


Sada je Živi zid na četvrtom mjestu s izborom od 5,3% (prema 7,4% iz lipnja).


U skupini s potporom između 2 i 4 posto su tri stranke: HNS (3,1%), HSS (2,8%) i Stranka BM 365 (2,0%).


- Rastu Mosta doprinosi to što su njihovi birači uvjereni da će se uskoro Tihomir Orešković pridružiti Mostu, čime organizacija može dobiti novi profil. Most se najprije okupio kao protestna organizacija, birači su ih prihvatili kao alternativu lošem dvostranačju koje je uspostavljeno u Hrvatskoj. Iako su pokušavali sve vrijeme definirati javne politike, o njima, a ne o kadrovskim rješenjima raspravljati s oba politička bloka, te javne politike nisu bile homogene dok se nisu povezale s političkom matricom koju je, preuzevši izvršnu vlast, počeo razvijati Orešković. Orešković, naime, nastoji definirati hrvatsku konzervativnu stranku, kombinacijom socijalnog tradicionalizma i ekonomskog liberalizma. Tako dugo dok skupu javnih politika, odnosno kako su to oni nazivali, reformi, nije bio definiran ideologijski okvir, dakle sustav koji omogućuje proračunljivost, predvidivost ponašanja organizacije u neočekivanim uvjetima, Most nije bio stranka u pravom smislu riječi, kaže Gjenero i dodaje.


- Sada to postaju, u svojoj su prvoj fazi prošli proces konsolidacije i odvajanja „slučajnih partnera“. Birači to intuitivno osjećaju, a nezadovoljstvo hrvatskim dvostranačjem i dalje samo raste. Zato se s Oreškovićem kao jednim od ključnih vođa, Most na narednim izborima može nametnuti kao relevantan stranački izbor. Njihova pozicija na ovim izborima bit će teža nego na izborima prošle jeseni. Više nisu novost u političkoj areni, a neće niti uživati naklonost dijela javnosti i medija, koju su uživali pred nešto manje od godine dana. Naime, pojava Mosta SDP-ovoj je koaliciji bila poželjna, jer je ta koalicija na neki način bila pomirena s izbornim porazom, a Most je donio za njih poželjnu promjenu, koja je spriječila pobjedu njima suprotstavljenog bloka. Zato se ne može govoriti o tome da je Most konstrukcija „urote“ lijevog političkog bloka. Iako na prošlim izborima Most je uživao implicitnu potporu tog političkog bloka i njegovih medijskih pristaša. Ovog puta Most neće imati tu prednost, ali ovog puta u izbornu trku Most ulazi kao relativno konsolidirana organizacija, prepoznatljivog političkog profila, naposljetku će Davor Gjenero.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

hdz, davor gjenero, most, crodemoskop, sdp