Mojbiz

HGK: Na godišnjoj razini bruto inozemni dug pao 9. mjesec zaredom

"Tendencija pada inozemne zaduženosti koja je obuhvatila sve značajne sektore smanjuje rizike povezane s valutnim i kamatnim promjenama i sugerira da će se na kraju godine razina bruto inozemnog duga kretati ispod razine od 100 posto BDP-a"

Piše: PolitikaPlus/Hina

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), krajem kolovoza bruto inozemni dug iznosio je 43,7 milijardi eura, 4,1 milijardu eura ili 8,6 posto manje nego u kolovozu prošle godine, što predstavlja pad tog duga već deveti mjesec zaredom.

U osvrtu na podatke HNB-a analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK) navode da je u kolovozu u odnosu na isti lanjski mjesec razina zaduženosti smanjena kod svih sektora izuzev središnje banke, čija inozemna zaduženost raste zbog ulaganja pričuva u repo ugovore.

"Nastavlja se situacija u kojoj dominira razduživanje bankarskog sektora, čiji se inozemni dug kontinuirano smanjuje od svibnja 2012. godine, da bi u posljednja dva mjeseca međugodišnji pad iznosio rekordnih 35,5 posto", ističu analitičari HGK u analizi, objavljenoj u četvrtak.

Navode i da se takvim tendencijama u posljednjih šest mjeseci pridružila i opća država, čiji je inozemni dug u kolovozu na godišnjoj razini smanjen za 5,5 posto, što je rezultat smanjenih potreba za zaduživanjem i veće orijentacije na domaće tržište kapitala.

Dug ostalih domaćih sektora bio je u kolovozu 3,6 posto niži nego u istomu mjesecu prošle godine, što je osmi mjesec zaredom kako pada.

"Riječ je o tome da snižavanje cijene zaduženja u kunama na domaćem tržištu tvrtkama smanjuje atraktivnost alternativnog zaduživanja u inozemstvu", navodi se u analizi HGK.

Kontinuirano smanjenje inozemnog duga u posljednjih jedanaest mjeseci bilježi se i kod izravnih ulaganja, koja su u kolovozu bila 14,2 posto manja nego u istomu mjesecu prošle godine.

U takvim je okolnostima u osam mjeseci ove godine bruto inozemni dug ukupno smanjen za 1,9 milijardi eura, pri čemu je najviše smanjen dug drugih monetarnih financijskih institucija, za 1,3 milijarde eura, potom opće države, za 877,7 milijuna eura, i ostalih domaćih sektora, za 644,7 milijuna eura.

S druge strane, navodi se u analizi, povećan je inozemni dug središnje banke za 759 milijuna eura te dug na temelju izravnih ulaganja za 160,2 milijuna eura.

"Tendencija pada inozemne zaduženosti koja je obuhvatila sve značajne sektore smanjuje rizike povezane s valutnim i kamatnim promjenama i sugerira da će se na kraju godine razina bruto inozemnog duga kretati ispod razine od 100 posto BDP-a", ističu analitičari HGK.

No, upozoravaju i na to da, unatoč pozitivnim pomacima, Hrvatska i dalje ostaje visoko zadužena zemlja, pri čemu bi se problem zaduženosti znatno lakše rješavao nastavi li se dinamiziranje gospodarskog rasta.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

analiza dug, hgk