Energetika

Jedno je sigurno plin sigurno poskupljuje: U prosjeku ukupno 670 kuna godišnje za građane?

Ministarstvo će poskupljenje, o kojem bi Vlada odluku trebala donijeti početkom sljedećeg tjedna, pokušati ublažiti smanjivanjem udjela u cijeni koji imaju tranzitni i transportni troškovi, troškovi skladištenja, a pokušat će se utjecati i na cijenu koju HEP plaća Ini za domaći plin. Smatraju također da prostora za uštede ima i kod marži lokalnih distributera.

Piše: PolitikaPlus/Hina

Plin će od 1. travnja biti skuplji, no Vlada intenzivno pokušava utjecati na stavke koje čine cijenu kako bi poskupljenje bilo što manje, neslužbeno se doznaje iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Ministarstvo će poskupljenje, o kojem bi Vlada odluku trebala donijeti početkom sljedećeg tjedna, pokušati ublažiti smanjivanjem udjela u cijeni koji imaju tranzitni i transportni troškovi, troškovi skladištenja, a pokušat će se utjecati i na cijenu koju HEP plaća Ini za domaći plin. Smatraju također da prostora za uštede ima i kod marži lokalnih distributera.

U Ministarstvu tvrde da bi bez tih mjera, o kojima se ovih dana intenzivno razgovara, plin od 1. travnja poskupio za 23 posto, budući da njegova tržišna cijena u zadnje vrijeme raste. Toliko bi poskupljenje, prema neslužbenim izračunima, za građane značilo u prosjeku ukupno 670 kuna godišnje više na računima za plin.

No, koliko će točno plin poskupjeti s početkom travnja za sada se točno ne zna.

Ovisit će to uz ostalo i o troškovima transporta plina, čije bi sniženje industriji, primjerice Petrokemiji, moglo značiti uštedu i do 100 milijuna kuna, izračunali su u Ministarstvu.

Ujedno otklanjaju mogućnost smanjenja PDV-a kako bi se, kao kod računa za električnu energiju, smanjili računi za plin.

Naime, kako objašnjavaju u Ministarstvu, struju plaćaju svi pa je sniženjem PDV-a (s 25 na 13 posto) postignut linearni učinak na sva kućanstva, dok plin ne koriste svi te bi se sniženjem PDV-a pogodovalo samo dijelu građana.

Hrvatska, kažu u Ministarstvu, k potpunoj liberalizaciji tržišta plina ide prvenstveno zbog tužbe MOL-a Europskoj komisiji protiv Hrvatske, zbog netržišnih uvjeta u plinskom biznisu. Tvrde pritom da bivša vlada nije zaštitila interes Hrvatske u tom slučaju.

Na pitanje kako se Inu može natjerati da domaći plin prodaje u Hrvatskoj odnosno HEP-u, a ne da ga izvozi, što može prema izmjenama Zakona o tržištu plina, u Ministarstvu odgovaraju da je Ini ipak najisplativije plin prodavati u Hrvatskoj, a da prema potrebi mogu reagirati destimulacijom izvoza povišenjem izvoznih taksi.

Što se tiče cijene struje, u Ministarstvu kažu kako će, zbog ostavštine vlade kojoj je na čelu bio Zoran Milanović, naknade za poticanje obnovljivih izvora energije sigurno "ići gore" i to prije lokalnih izbora. 

To će građanima povećati račune za struju, ali u Ministarstvu tvrde da ukupno gledajući ne bi trebalo poništiti učinak porezne reforme, odnosno struja građanima ne bi trebala poskupjeti u odnosu na 2016. godinu. Zbog nižeg PDV-a računi za struju su od početka ove godine niži za prosječnih 9,6 posto, dok se nakon dizanja naknada za obnovljive izvore očekuje poskupljenje između pet i sedam posto, preliminarni su izračuni Ministarstva. 

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

energetika, plin