Mojbiz

HRVATSKO GOSPODARSTVO: Pad proizvodnje i sporiji rast potrošnje prve posljedice krize u Agrokoru?

Kriza u Agrokoru, dodaje, za jedan dio hrvatskog gospodarstva, ne samo za Agrokor, nego i za cijeli lanac dobavljača, predstavlja šok terapiju i bit će potrebno određeno vrijeme da se dobavljači prilagode i pronađu alternativni način poslovanja, odnosno alternativne kanale za prodaju svojih proizvoda.

Piše: PolitikaPlus/Hina

Prvi pad industrijske proizvodnje nakon više od dvije godine i znatno usporavanje rasta prometa u maloprodaji možda predstavljaju prve naznake posljedica krize u Agrokoru, a idućih se mjeseci, kažu analitičari, može očekivati vidljiviji utjecaj te krize na cjelokupno gospodarstvo.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak da je industrijska proizvodnja u travnju pala za 0,6 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. Prvi pad proizvodnje od siječnja 2015. iznenadio je analitičare koji su u anketi Hine očekivali rast za više od 2 posto.

Detaljniji podaci u izvješću DZS-a pokazuju „da je de facto u najznačajnijem sektoru kada se gleda udio u ukupnoj industrijskoj proizvodnji – u proizvodnji prehrambenih proizvoda - u travnju zabilježen pad za više od 7 posto na godišnjoj razini“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

S obzirom da su bili uskrsni blagdani i da je vrijeme pripreme za glavnu turističku sezonu, može se zaključiti, kaže Šantić, da se sigurno jedan dio toga pada u proizvodnji odnosi na nesigurnosti vezane za ishod restrukturiranja u Agrokoru.

Idućih mjeseci moguće je očekivati vidljiviji utjecaj krize  

Pad proizvodnje u travnju posljedica je pada proizvodnje energije, za 4,3 posto, ali i proizvodnje netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za 3,2 posto, što je već četvrti mjesec zaredom kako proizvodnja u toj kategoriji pada.

„Pad u ovoj kategoriji proizvoda primjetan je od početka godine, a ne isključujemo mogućnost povezanosti sa situacijom u koncernu Agrokor i povezanim poduzećima“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

Prve javne naznake krize u Agrokoru pojavile su se polovinom siječnja, kada je agencija Moody's smanjila kreditni rejting najvećem domaćem koncernu.

Potom je to isto učinila agencija Standard & Poor's, a nakon niza drugih naznaka produbljivanja krize u prezaduženoj kompaniji, u travnju se povukla dotadašnja Uprava Agrokora na čelu s Ivicom Todorićem, pa je uvedena izvanredna uprava.

Premda se sve to odvijalo u prvom tromjesečju, analitičari procjenjuju da je u tom razdoblju bruto domaći proizvod nastavio rasti po relativno viskoj stopi od oko 3 posto. Prvu procjenu BDP-a u prvom kvartalu DZS će objaviti u srijedu.

„Za očekivati je da se problemi s Agrokorom nisu odrazili na ukupnu gospodarsku aktivnost u prvom tromjesečju. No, u nastavku godine, s eskalacijom problema u tom koncernu, za očekivati je da će biti vidljiviji utjecaj na ukupnu gospodarsku aktivnost", kaže Šantić.

Kriza u Agrokoru, dodaje, za jedan dio hrvatskog gospodarstva, ne samo za Agrokor, nego i za cijeli lanac dobavljača, predstavlja šok terapiju i bit će potrebno određeno vrijeme da se dobavljači prilagode i pronađu alternativni način poslovanja, odnosno alternativne kanale za prodaju svojih proizvoda.

Usporavanje aktivnosti u realnom sektoru

Unatoč padu u travnju i stagnaciji u ožujku, u prva četiri mjeseca ove godine industrijska je proizvodnja porasla 1,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Analitičari RBA navode kako posljednji pokazatelji ipak upućuju na usporavanje gospodarske aktivnosti u realnom sektoru.

„S obzirom na solidan oporavak glavnih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera te izostanak značajnijeg usporavanja potrošnje kućanstva, izgledno je da su posljednji podaci za ožujak i travanj povezani sa situacijom u Agrokoru“, navode analitičari RBA.

Poručuju i da, s obzirom na okolnosti, njihove prvotne projekcije o rastu industrije od oko 4 posto u cijeloj ovoj godini izgledaju optimistično.

„Ipak ostaje za vidjeti kako će teći proces restrukturiranja (Agrokora) te hoće li i u kojoj mjeri turistička sezona neutralizirati moguće negativne utjecaje“, poručuju analitičari RBA.

Pogoršanje pokazatelja pouzdanja potrošača

DZS je danas objavio i podatak da je u travnju promet u trgovini na malo porastao 2,8 posto na godišnjoj razini, znatno sporije nego mjesec dana prije i znatno ispod procjena analitičara, koji su očekivali rast veći od 4 posto.

U osvrtu na te podatke, analitičari RBA ističu kako su na nešto slabije pokazatelje o kretanju prometa u trgovini na malo ukazivali i nedavno objavljeni podaci Hrvatske narodne banke (HNB) o percepciji potrošača.

„Naime, u travnju je zabilježeno zamjetno pogoršanje na mjesečnoj i godišnjoj razini kod sva tri kompozitna pokazatelja pouzdanja potrošača. Lošiji pokazatelji potrošačkog optimizma najvjerojatnije su posljedica nepovoljnijih očekivanja kućanstava glede ekonomske i financijske situacije u idućih godinu dana uzrokovanih neizvjesnostima i nesigurnošću povezanima s događanjima oko Agrokora“, navode analitičari RBA.

Šantić, pak, podsjeća da Agrokor ima dominantan položaj na domaćem tržištu. Ističe i to da se rast potrošnje zahvaljuje poboljšanjima na tržištu rada i poreznoj reformi početkom godine.  

Usporavanje rasta potrošnje privremeno?

"Sasvim je jasno da je i smanjenje asortimana robe utjecalo na usporavanje rasta potrošnje. Međutim, i dalje vidimo dominantan utjecaj rasta dohotka kućanstava koji je rezultat porezne reforme i rasta zaposlenosti. To je u dosadašnjem dijelu godine davalo impuls rastu prodaje", kaže Šantić.

Smatra da je to usporavanje potrošnje samo privremenog karaktera, dok kupci ne pronađu druge opcije.

"Ipak, u slučaju da dođe do nekakvog značajnijeg smanjenja broja radnika, bilo u Agrokoru zbog restrukturiranja ili kod dobavljača, u drugom dijelu godine bi se mogao osjetiti negativni utjecaj na domaću potrošnju", kaže Šantić.

Dodaje da se zasad, u očekivanju dobre turističke sezone i činjenice da i dalje porezna reforma daje poticaj rastu, na razini cijele godine i dalje očekuju pozitivne brojke.

"Što se tiče ukupne gospodarske aktivnosti, još je rano govoriti o utjecaju Agrokora, treba najprije vidjeti kako će se odvijati restrukturiranje koncerna i hoće li se osigurati nužna nova likvidnost pred turističku sezonu", zaključuje Šantić.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

PROIZVODNJA, DZS, lex agrokor, agrokor, hrvatsko gospodarstvo