Hrvatska

USTAVNI SUD DONIO PRESUDU U SLUČAJU TRIJU TUŽBI : Zazivanje Božje pomoći 'tako mi Bog pomogao' ne ugrožava sekularnost RH

Piše: PolitikaPlus

Hrvatski predsjednici definitivno se mogu pozivati na Boga prilikom polaganja zakletve. Riječi “tako mi Bog pomogao”, kojim završava zakletva koju izgovara novoizabrani predsjednik ili predsjednica, ne ugrožava ateiste i agnostike, niti dovodi u pitanje sekularni karakter Republike Hrvatske, ovih je dana, nakon punih 8 godina, presudio Ustavni sud.

Da je zazivanje Božje pomoći u skladu s Ustavom članka 49. stavka 3. Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske, odlučilo je sedmero sudaca - Miroslav Šepaović, Mato Arlović, Snježana Bagić, Branko Brkić, Mario Jelušić, Rajko Mlinarić i Miroslav Šumanović, dok je njih dvoje imalo izdvojeno (suprotno) mišljenje - Lovorka Kušan i Andrej Abramović, piše Jutarnji list.

Sporni zakonski članak 49. sadrži riječi predsjedničke prisege: “Kao hrvatski državni poglavar držat ću se Ustava i zakona, brinuti za poštivanje ustavnopravnog poretka, bdjeti nad urednim i pravednim djelovanjem svih tijela državne vlasti, čuvati jedinstvenost, opstojnost i nezavisnost države Hrvatske. Tako mi Bog pomogao”.

Pitanje ustavnosti izjave “tako mi Bog pomogao” pokrenuli su Damir Jelušić iz Kraljevice, koji je to napravio još 2009. godine, te Aleksandar Hatzivelkos i Dan Margetić, obojica iz Zagreba, koji su ustavne tužbe podigli 2013. i 2014. godine. Jelušić, Hatzivelkos i Margetić u tužbama su upozorili kako je uvrštavanjem Boga u tekst svečane prisege povrijeđeno više temeljnih ustavnopravnih načela.

Usto, stoji u tužbama, ateisti i agnostici koji su izabrani za predsjednika Republike Hrvatske prilikom polaganja prisege zbog dijela koji ih obvezuje na zazivanje Božje pomoći iako u Boga ne vjeruju bili dovedeni u nejednak položaj pred zakonom s vjernicima jer ih se primorava da javno izgovarajući frazu “tako mi Bog pomogao”, iako nisu vjernici. Ukratko, osporena zakonska odredba u dijelu prisege koja zaziva Božju pomoć je diskriminatorna i suprotna članku 14. stavku 1. Ustava koji jamči jednakost svih pred zakonom, suština je tužbi koju su podnijeli Hatzivelkos, Jelušić i Margetić.

U Ustavnom sudu nisu se složili, iako je do odluke trebalo proći gotovo čitavo desetljeće. Prema objašnjenju ustavnih sudaca, “čin davanja svečane prisege izabranoga predsjednika faktično je samo svečani ceremonijalni akt u kojem izabrani predsjednik daje obvezujuće obećanje da će se pridržavati te poštovati odredbe Ustava i zakona”. Sporne riječi “tako mi Bog pomogao” ocjenjuje Ustavni sud, ne dovode u sumnju usklađenost osporavane zakonske odredbe s Ustavom. Prema mišljenju sedmero ustavnih sudaca, “tako mi Bog pomogao” samo po sebi nije vezano uz bilo kakvo religijsko uvjerenje izabranoga predsjednika, niti ga sprečava “u iskazivanju drugoga vjerskoga odabira”, kao što i ne nameće određeno vjersko opredjeljenje predsjedniku Republike.

“Spominjanje Boga ne vrijeđa predsjednikovu slobodu savjesti i vjeroispovijedi, kao ni njegovo pravo na slobodno javno očitovanje vjere ili dragoga uvjerenja kao privatne osobe. Stoga sam čin davanja svečane predsjedničke prisege nije čin očitovanja vjerskoga uvjerenja”, glasi zaključak Ustavnog suda.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

prisega, bog, ustavni sud