Zagreb

KNJIGA: Predstavljena knjiga "Izabrana djela" Ivana Mažuranića

Piše: PolitikaPlus/Hina

Knjiga "Izabrana djela" Ivana Mažuranića, koju je u sklopu knjižnice Stoljeća hrvatske književnosti (SHK) priredio Božidar Petrač, predstavljena je u utorak u Matici hrvatskoj u Zagrebu.

Knjigu su predstavili profesorica zagrebačkoga Filozofskog fakulteta Suzana Coha, urednica knjige Evelina Rudan i priređivač Božidar Petrač.

Coha je ocijenila kako je Ivan Mažuranić kao književnik, jezikoslovac, leksikograf, prevoditelj i političar bio ključna figura hrvatske moderne povijesti.

U razdoblju od 1873. do 1880. bio je hrvatski ban, napomenula je dodavši kako je ustrojio institucionalne temelje moderne hrvatske državnosti.

Naglasila je kako je proveo reforme na području uprave, školstva i politike.

Smatra kako mu je književno djelo širokoga raspona poetičkih opredjeljenja s klasicističkim, epskim i romatičarskim elementima. Dopunio je Gundulićeva "Osmana" i stvorio ep "Smrt Smail-age Čengića", podsjetila je.

Po Petračevim riječima Ivan Mažuranić u cjelokupnom svojem djelovanju ostaje vje­ran svojim idealima kojima je zaokupljen od rane mladosti.

Zauzimao se za ideje bratstva, slobode i jednakopravnosti me­đu narodima, napomenuo je dodavši kako se odlikovao razboritošću i trijeznošću promi­šljanja. 

Ocijenio je kako njegova "Smrt Smail-age Čengića" čvrsto stoji na prvom mjestu književnosti hrvatskoga narodnog preporoda i hrvatskoga ro­mantizma te dodao kako postaje jedan od najvećih klasika hrvatske litera­ture. 

"Ako je dopunom Gundulićeva Osmana dovršio i zaokru­žio te novim vizijama i idejama XVIII. i XIX. stoljeća opleme­nio veliko djelo starije hrvatske književnosti, svojim "Čengićem" otvorio je dveri novije hrvatske književnosti," rekao je Petrač dodavši kako je Mažuranić svojim slo­bodarstvom navijestio ono što će obilježavati hrvatsku knji­ževnost sve do naših dana i ostvarenja državne samostalnosti i slobode suprotivu i otpor svakoj vrsti uzurpa­tora.

To je dalekovidno istaknuo, napomenuo je, u poslanici "Hrvati Mađarom" u kojoj je zahtijevao jednakost naroda i jezika, konfesija i država i zemalja. 

Kao religiozan čovjek, istaknuo je Petrač, kršćanstvo je doživljavao kao prirodnu religiju jer jezgra svega kršćanstva stoji u međusobnoj ljubavi koja je po Mažuranićevu mišljenju nemoguća bez slobode i nemoguća bez jednakosti.

"Mažuranić je kao državni kancelar 1863. Vladi bana Josipa Šokčevića pismenu odluku sa zakonskom snagom koja je glasila: Službeni jezik u Trojednoj Kraljevini Hrvatske, Slavonije i Dalmacije je hrvatski jezik", podsjetio je dodavši kako je ta odluka ušla i u Hrvatsko-ugarsku nagodbu i ostala na snazi sve do propasti Austro-Ugarske Monarhije.

U sklopu predstavljanja Mažuranićevih djela dramsku predstavu "Smrt Smail-age Čengića" izveli su dramski umjetnica Antonija Šašo i Joško Ševo te studenti Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu.

Knjiga "Izabrana djela" podijeljena je na pet poglavlja - pjesme, spjevovi, književna proza, politički spisi, i govori. Predgovor, ljetopis, bibliografiju, izdanje djela te važniju literaturu napisao je Božidar Petrač.

U prilozima tekstološke napomene, tumač imena i izraza te rječnik napravila je Dražana Radman. U sklopu knjige objavljen je i niz slikovnih priloga.

Ivan Mažuranić bio je književnik, pravnik, državnik i političar. Rođen je u  Novom Vinodolskom 1814., a umro 1890. u Zagrebu. Jedna od najvažnijih osoba moderne hrvatske književnosti i politike.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Stoljeća hrvatske književnosti, knjiga