Hrvatska

Milanović: Zakon o elektroničkim komunikacijama treba donijeti dvotrećinskom većinom

Piše: PolitikaPlus/Hina

Predsjednik Republike Zoran Milanović rekao je u četvrtak da bi se  Zakon o elektroničkim komunikacijama kojima bi se u borbi protiv koronavirusa ozakonilo široko praćenje mobitela građana trebao u Hrvatskom saboru donijeti dvotrećinskom većinom.

„Ne znam tko je uopće srčano za to. Očekivao bih da oni koji ga predlažu stanu na sred trga i zapomažu kao Jeremija da ćemo svi pomrijeti ako taj zakon i te izmjene ne usvojimo jučer. Ali ne, tu se uporno štreberski ide u drugu proceduru, valjda na iscrpljivanje da ljudi odustanu", rekao je Milanović u intervjuu za N1 upitan o Zakonu o elektroničkim komunikacijama.

Kaže da mu to malo ukazuje na dvojbene namjere onoga koji predlaže. "Zašto pobogu, kome to treba? I to još uz suglasnost praćene osobe. Zašto? Kakva je smisao te mjere,ako je to uz suglasnost praćene osobe”, dodao je.

Upozorio je i da ljudi koji su obuhvaćeni tom mjerom - a to je u ovom trenutku cijela Hrvatska, imaju pravo na naknadu. „To je utuživo, čemu se izlažemo nepotrebnom riziku oko toga. Donesite odluku dvotrećinskom većinom i stvar riješena”, kazao je.

Milanović je upozorio i da ćemo zbog sadašnje krize vezane uz pandemiju koronavirusa ove godine imati veliki gospodarski pad i narast će i nezaposlenost, samo je pitanje za koliko. Smatra i da vladine zaštitne mjere nisi zakašnjele, ali i da je vlada mjere napravila na pritisak.

"Ja sam to rekao kada su izašli s prvim mjerama da je to rad u progresu, koji traje. I ovo što su sada odlučili pitanje je koliko dugo to može trajati i gdje su nam granice i našeg i svačijeg kapaciteta. Ovo drži vodu za nekoliko mjeseci”, ocijenio je.

Smatra i da je ova kriza potpuno drugačija od one iz 2008. godine. Drži kako je ovo kriza i ponude i potražnje u kojoj ako bude previše dugo kriza ponude doći će do inflacije pod uvjetima da ljudi imaju dovoljno sredstava. „Bit će novaca neće biti robe, potpuno je neusporediva prema svim parametrima s krizom iz 2008. godine i po otpornosti bankarskog sustava i građana i po stopi nezaposlenosoti koja je puno manja nego 2008. u cijeloj Europi. Druge su okolnosti. Ova kriza nije bila u nastajanju, ona je sve šokirala”, istaknuo je.

Vezano uz ideje o smanjivanju plaća u javnom sektoru kazao je kako u tom sektoru radi 250.000 ljudi ukupno i kada se odbije one kojima nije u redu smanjivati plaću na kraju se dođe ne do samo jako malih ušteda nego do jedne druge stvari - država se sada zadužuje i morat će vraćati taj dug.

Stoga, kada kriza prođe država će morati vraćati taj dug, a što znači da će ljudi koji rade u javnom sektoru sljedeću povišicu vidjeti u dalekoj budućnosti. "I zato im dva puta smanjivati plaću nema smisla”, ocijenio je.

Predsjednik Republike drži i da će banke u cijeloj priči biti profiteri, ali i da to ne smije biti tako. Naveo je i da je Hrvatska narodna banka u ovoj krizi otpustila 6,5 milijardi kuna rezervi koje posuđuju državi. No zanima ga i uz koliku kamatu. Drži i da je to profiterstvo ako su one više od jedan posto. „Ne samo da o tome treba voditi računa tko koliko zarađuje i na čiju grbaču nego i što ćemo s kreditima, da li se plaća kamata. Banke će iz ovoga opet izaći masnog vrata”, smatra Milanović.

Upitan kako ocjenjuje naš zdravstveni sustav drži da je on robustan te iako je dosta toga uništeno „ to je jedna žilava struktura”. Upozorio je kako ga opterećuju troškovi farmaceutske industrije, jer se radi o ogromnim dugovima.

Vezano uz stanje u domovima za starije i nemoćne i situaciju u Splitu i Koprivnici smatra da oko tih domova treba provesti istragu. No, ustvrdio je, u domovima za stare i nemoćne je temperatura kod štićenika kojih ima nekoliko stotina normalna stvar.

Podsjetio je i da je i njegov otac preminuo u jednom takvom domu u centru Zagreba.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

zoran milanović