Kultura

KNJIŽEVNOST: Objavljene knjige Oswalda Spenglera "Duh našeg doba" i "Misli"

Piše: PolitikaPlus/Hina

Knjige njemačkoga političkog mislioca Oswalda Spenglera "Duh našeg doba" i "Misli", koje je s njemačkoga na hrvatski jezik preveo Damir Vesely, objavio je zagrebački nakladnik AGM.

Knjiga "Duh našega doba" (91 str.) nastala je kao kompilacija citata Oswalda Spenglera objavljenih u njegovim knjigama i raspravama.

Urednik kompilacije Rudolf Fleck izabrane je citate podijelio u devet poglavlja - Čovjek i život, Svjetska povijest, Svjetonazor, Vodstvo i moć, Kultura, Tehnika, Politika i gospodarstvo, Englez i Nijemac te Njemačka i budućnost. 

Urednik smatra kako bi izabrani citati i način na koji su poredani, trebali na plastičan način predočiti Spenglerovu sliku povijesti temeljenu na njegovoj morfološkoj metodi koju je baštinio od Goethea. 

Spengler je tvrdio da je u ljudskoj povijesti postojalo osam kultura koje su jedinstvene i neponovljive u svojoj pojavnosti, ali zbog nepostojanja povijesnoga kontinuiteta, njih je moguće uspoređivati, tj. metodom povijesnih analogija "predviđati" buduće događaje i "rekonstruirati" one prošle koji nisu ostavili iza sebe neki materijalni trag. 

U tu je svrhu Spengler ponudio svoje usporedne tablice povijesnih istodobnosti, kojima, u morfološkom smislu, potkrepljuje svoj pogled na svjetsku povijest i ulogu čovjeka u njoj.

Izabranim Spenglerovim citatima dodani su tekstovi "Dvostruko lice Rusije i njemački istočni problemi" i "Je li svjetski mir moguć?". 

U rušenju staroga carskoga režima u boljševičkoj revoluciji (1917.), Spengler je naslućivao mogućnost nastanka ruske kulture koja će stajati ravnopravno uz bok egipatske, babilonske, indijske, kineske, antičke, arapske i južnoameričke te aktualne europsko-sjevernoameričke, koja je ušla u svoju završnu, civilizacijsku fazu. 

Na retoričko pitanje o izgledima za trajan svjetski mir, Spengler je, u ozračju neposredno pred Drugi svjetski rat, ustvrdio da je mir samo ljudska želja ali ne i nešto na što bi se povijest obazirala. Svoju je tvrdnju potkrijepio povijesnim iskustvom. 

U knjizi "Misli" (115 str.) izabrani su dijelovi misli iz Spenglerovih knjiga i rasprava objavljenih u razdoblju od 1904. do 1938. godine.

Osim citata iz tih djela urednica Hildegard Kornhardt u pogovoru je objasnila motive za objavljivanje zbirke Spenglerovih misli, napravila izbor iz njegovih neobjavljenih rukopisa, koji su pohranjeni u Bavarskome državnom arhivu u Münchenu. 

Odbacujući linearno shvaćanje povijesti, Spengler iznosi mišljenje kako je u ljudskoj povijesti postojalo osam kultura koje su jedinstvene i neponovljive u svojim izražajnim mogućnostima. 

U skladu sa Spenglerovim shvaćanjem svjetske povijesti citati su podijeljeni u više cjelina koje na reprezentativan način odražavaju njegove poglede na sudbinu, religiju, dušu, povijest, mišljenje, državu, staleže i profesije, vlasništvo te brojne druge teme iz filozofije povijesti. 

Oswald Spengler (1880.–1936.), njemački je filozof i politički mislilac. Na sveučilištima u Halleu, Münchenu i Berlinu studirao je matematiku i prirodne znanosti te obranio doktorat iz filozofije. Objavio je kapitalno djelo iz povijesti filozofije "Propast Zapada"  te knjižicu "Čovjek i tehnika". Godine 1935. izabran za jednoga od stotinu senatora Njemačke akademije, koja se danas zove Goethe institut.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

knjiga