Kultura

KULTURA: Blagi pad čitanosti, knjiga se više ne doživljava kao izvor znanja

Piše: PolitikaPlus/Hina

Najnoviji podaci o čitanosti pokazuju da je u proteklih godinu dana najmanje jednu knjigu pročitalo tek 45 posto hrvatskih građana, što je 4 posto manje nego godinu dana ranije, najviše se čitalo krimiće, a golema većina građana smatra da knjiga nije izvor znanja.

Rezultati su to ispitivanja koje je na reprezentativnom uzorku od tisuću ispitanika provela agencija Kvaka – Ured za kreativnu analizu, objavljeni u povodu 10. Noći knjige.

U usporedbi s prošlom godinom zabilježen je pad čitanosti za četiri posto, s 49 na 45 posto.

Usporedbom rezultata dobivenih prethodnih godina, najnoviji podaci o čitanosti pokazuju da se čitanost nije značajnije promijenila od 2019. godine i uvijek je oko 45 posto. Širi trend, međutim, pokazuje veće oscilacije: godine 2018. na pitanje "Jeste li pročitali barem jednu knjigu u proteklih godinu dana?" pozitivno je odgovorilo 56 posto ispitanika. Godinu kasnije, 2019., taj je postotak pao na 42 posto, da bi 2020. zabilježio relativan oporavak, na 49 posto.

Kao i prethodnih godina, vjerojatnost da je osoba s kojom razgovarate pročitala barem jednu knjigu u posljednjih godinu dana povećava se ako razgovarate sa ženskom osobom (52 posto), visokoobrazovanom osobom (73 posto), te osobom čiji su prihodi kućanstva iznad 13 tisuća kuna (59 posto). Nešto je veći postotak čitatelja među anketiranima putem interneta, gdje čita njih 82 posto.

Iako se postotci o broju čitatelja značajno razlikuju s obzirom na to promatramo li samo online populaciju ili uzimamo u obzir i one koji nisu aktivni na internetu, pokazuje se da su navike čitatelja slične: najveći postotak ispitanih – 23 posto ukupne online populacije i 20 posto ukupne populacije RH – tijekom godine dana pročitao je jednu do tri knjige.

Od osoba koje su za vrijeme pandemije čitale više, svaka treća osoba (39 posto) čitala je više samo za vrijeme najstrožeg zatvaranja. Također, promijenilo se i ponašanje u pogledu posjećivanja knjižnica u odnosu na razdoblje prije pandemije: ne uzimajući u obzir razdoblje lockdowna, od osoba koje čitaju, njih 35 posto u protekloj je godini posjećivalo knjižnice u manjoj mjeri nego prije, dok ih je devet posto posjećivalo više.

Osobe koje su navele da su tijekom pandemije čitale češće i više najviše su čitale kriminalističke romane (30 posto). Slijede SF/ fantasy i ljubavni romani (20 posto), a osim za beletristiku, hrvatski su čitatelji u protekloj godini bili više zainteresirani za praktične knjige ili knjige za slobodno vrijeme (16 posto) i knjige o osobnom razvoju ili duhovne knjige (15 posto).

Knjiga više nije izvor znanja

Što se tiče izvora informiranja o knjigama, 14 posto ispitanih izjavilo je da u doba pandemije više prate osobe koje knjige preporučuju na društvenim mrežama, a njih 12 posto da više prate mrežne preporuke knjižničara.

Zanimljivo je kako online populacija doživljava ulogu knjige. Ona se više ne doživljava kao izvor znanja – to smatra tek devet posto ispitanih, ali da pomaže boljem razumijevanju svijeta oko sebe, slaže se čak 59 posto ispitanih.

Na pitanje što čitaju na internetu, 68 posto ispitanih odgovorilo je da najviše čita dnevne novine, te portale ili blogove s autorskim, kritičkim i drugim sadržajima (42 posto), dok e-knjige čita 30 posto online populacije, pri čemu su čitatelji e-knjige prije svega učenici i studenti (51 posto).

Tek 24 posto onih koji čitaju e-knjige, e-knjige i kupuje, pri čemu 36 posto onih koji čitaju e-knjige, ipak čitaju tiskane knjige u većoj mjeri.

Iako je čitanje poželjno u krugu ljudi u kojem se kreću (26 posto), ispitanici tvrde da poznaju mali broj ljudi koji redovito čita knjige (42 posto).

Bez obzira na promijenjene uvjete i svijet oko nas, postotak kupaca knjige nije se promijenio: u posljednja tri mjeseca otprilike je svaki četvrti građanin kupio barem jednu knjigu (23 posto). Taj se postotak povećava kad je riječ o korisnicima interneta (62 posto). Među onima koji su u posljednja tri mjeseca kupili knjigu, najviše ih je kupilo jednu knjigu – njih 30 posto.

Većina (68 posto) onih koji su kupili knjige u protekla tri mjeseca smatra da su im izdatci za knjige ostali isti kao i u vrijeme prije pandemije, dok je 47 posto ispitanika tijekom pandemije na knjige trošilo više, a njih 53 posto manje.

Suočeni s mogućnošću izbijanja potencijalnog trećeg vala pandemije, kako ispitanici doživljavaju mjere za zaštitu, pokazuje podatak da 90 posto njih smatra da i knjižare i knjižnice trebaju ostati otvorene, uz poštivanje epidemioloških mjera.


Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

KNJIŽEVNOST, KULTURA