Hrvatska

ĐURĐEVIĆ: Glavni problem hrvatskog pravosuđa je korporativizam

Piše: PolitikaPlus
Kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda Zlata Đurđević kao glavni problem hrvatskog pravosuđa označila je u utorak, na okruglom stolu u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU), korporativizam koji označava zatvorenu profesionalnu grupu bez vanjske kontrole s privilegijama.
 
''Bitno je postići ravnotežu sudske neovisnosti i odgovornosti radi izbjegavanja korporativizma. U Hrvatskoj se o tome ne govori, a kad se progovori to se smatra tabu temom i uvredom, iako na korporativizam ukazuju i GRECO i Venecijanska komisija“, kazala je Đurđević sudjelujući na okruglom stolu "Pravosuđe i javnost: Kako osigurati odgovorno i transparentno sudovanje?".

Po mišljenju Đurđević, uzrok korporativizmu je to što dvije trećine Državnog sudbenog vijeća (DSV) čine suci, a kod izbora sudaca uklanjaju se vanjski kriteriji izvrsnosti jer bodove donose ispit i intervju, a ne i uspjeh na fakultetu pa druge institucije ne mogu utjecati na to ima li neki sudac dovoljno znanja.

Đurđević: Država odgovorna za rad sudaca

''O kandidatima nema javne rasprave, glasanje je tajno, ali predsjednik DSV-a zna kako je tko glasao“, dodala je Đurđević istaknuvši da su suci državni službenici i da je država odgovorna za njihov rad, materijalno i pred međunarodnim sudovima, budući da Vlada RH predstavlja državu pred Europskim sudom za ljudska prava.

Đurđević je, izlažući na temu "Anomalije vlasti bez demokratskog legitimiteta te uzajamne kontrole: Kriteriji izbora i znanje sudaca“, kazala da u starim demokracijama koje imaju visoku pravnu kulturu parlament bira suce jer politika poštuje pravne procedure i kriterije izvrsnosti te neovisnosti pa je ondje i povjerenje građana u pravosuđe najveće.

''Takav sustav, međutim, nije za mlade demokracije gdje postoji mogućnost zloporabe i primjene političkih kriterija'', ocijenila je Đurđević osvrnuvši se na proceduru izbora predsjednika Vrhovnog suda.

Đurđević je istaknula da je to jedini postupak izbora koji je u potpuno transparentan jer u njemu sudjeluju sve tri grane vlasti i o njemu se u javnosti već govori mjesecima.

''Predsjednika Vrhovnog suda biraju politička tijela u pravnoj proceduri, no nije točno da politička tijela moraju birati po političkim kriterijima. Ona to ne smiju, nego moraju birati po kriterijima neovisnosti i stručnosti. Ako ćemo imati politički dogovor, što će nam onda ustavna i zakonska procedura, čemu javni poziv, čemu mišljenja, čemu programi kandidata?'', istaknula je profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Barbić: Načelo javnosti jedno od najvažnijih

Predsjednik Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava HAZU Jakša Barbić naglasio je da načelo javnosti jedno od najvažnijih jamstava da suci i sudovi postupaju u skladu sa svojom socijalnom ulogom i funkcijom.

''Sudski postupak mora se odvijati pred očima javnosti. Nije dovoljno da se pravda vrši, potrebno je da svima bude jasno i očigledno da se ona vrši i zbog toga sve sudske presude trebaju biti objavljene i lako pretražive'', rekao je.

Akademik Barbić je naglasio da pravu sliku efikasnosti pravosuđa, uz ostalo, daje broj prihvaćenih sudskih odluka te da se dojam o pravosuđu ne može donositi na temelju ekscesa.

Alan Uzelac sa zagrebačkog Pravnog fakulteta govorio je o transparentnosti kao otvorenosti i upozorio da ona nedostaje hrvatskom pravosuđu. Poručio je i da samo transparentnost i odgovornost dovode do povjerenja.

O ustavnom imperativu javnosti rada pravosuđa je govorio sudac Ustavnog suda Goran Selanec koji je naglasio da je osnovni način na koji sudbena vlast odgovara građanima otvorenost svojeg postupanja prema javnosti.

Knežević: Nužno je maksimalno otvoriti pravosuđe i učiniti ga transparentnim

Govoreći na temu „Inicijativa za preispitivanje ustavnosti zakona u konkretnim sudskim postupcima: individualna ili kolektivna obveza?“, sutkinja Ustavnog suda Lovorka Kušan je podsjetila da inicijativu za ocjenu ustavnosti zakona može podnijeti svaka fizička i pravna osoba.

Odvjetnica Viktorija Knežević je održala izlaganje o dostupnosti sudskih odluka i otvorenosti sudbene vlasti prema pravnoj profesiji u kojem je ocijenila da ''bez transparentnosti i uvida u cjelokupnu sudsku praksu u zemlji koja je ogrezla u korupciju mi nemamo nikakve šanse''.

''Koristeći dostupne tehnološke dosege nužno je maksimalno otvoriti pravosuđe i učiniti ga transparentnim kako bismo ga preispitali i unaprijedili'', zaključila je Knežević.

Tijekom izlaganja panelista i rasprave utvrđeno je da je u Hrvatskoj, kao i drugim tranzicijskim zemljama, vidljiva tendencija zatvaranja sudstva prema javnosti i neprijateljski odnos prema svakoj javnoj kritici pravosuđa. Uz to, istaknuto je da se iznošenje kritika prokazuje kao populizam, a odbacuju se čak i dobronamjerno ukazivanje na sudske odluke koje su duboko pravno, socijalno i civilizacijski neprihvatljive.

Rezultat toga je, smatraju sudionici okruglog stola, antagoniziranje sudstva i javnosti te vrlo nizak stupanj javnog povjerenja te uvažavanja pravosuđa među građanima i poslovnim subjektima.


Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

PRAVOSUĐE