Hrvatska

1529 tražitelja azila: Azil dobilo najviše Sirijaca, a tražilo najviše Afganistanaca

Piše: PolitikaPlus

U Hrvatskoj je evidentirano 1529 tražitelja međunarodne zaštite, najčešći tražitelji azila i supsidijarne zaštite su iz Afganistana, Iraka, Irana, Turske i Sirije, a azil i zaštitu dobilo je najviše Sirijaca, piše u subotu Večernji list.

Po podacima MUP-a, od 1208 zahtjeva za azil u prvih pola godine, više od polovice otpada na Afganistan (692), slijede Irak (116), Iran (105), Turska (66), Sirija (60) i Pakistan (37).

No, kad je riječ o osobama kojima je u Hrvatskoj najčešće odobravan azil i supsidijarna zaštita i kojih je sada oko 1000, na prvom mjestu su Sirijci. Tako je azil odobren za 457 državljana Sirije te za još njih 84 supsidijarna zaštita. Među pet država čijim je državljanima najčešće odobravan azil još su Irak (109 državljana), Afganistan (39), Iran (38) i Turska (26), dok je supsidijarna zaštita najčešće odobravana državljanima Sirije (84), Afganistana (17) i Somalije (15).

 U MUP-u ističu da nije moguće dati precizan broj osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita i koje trenutačno žive u Hrvatskoj jer taj broj dnevno varira zato što ljudi imaju pravo slobode kretanja s putovnicom, što im omogućava i napuštanje Hrvatske ako to žele.

Među osobama kojima je do 30. lipnja 2021. odobren azil i supsidijarna zaštita gotovo je dvostruko više muškaraca nego žena, a najviše njih u dobi od 18 do 34 godine, zatim slijede maloljetni dječaci. Čak 70 posto azilanata (689 osoba) i osoba sa supsidijarnom zaštitom na dan 18. kolovoza imalo je prijavljeno prebivalište u Gradu Zagrebu.

Osim u Gradu Zagrebu najviše osoba s međunarodnom zaštitom živi na području Sisačko-moslavačke županije (94), Karlovačke (45), Zadarske (42), Brodsko-posavske (41), Zagrebačke (39), a najmanje ih je u Istarskoj (11), Splitsko-dalmatinskoj (10), Požeško-slavonskoj (8), Primorsko-goranskoj (4), Virovitičko-podravskoj (4), Osječko-baranjskoj (2) te Bjelovarsko-bilogorskoj i Varaždinskoj po jedna osoba.

"Postojeći podaci pokazuju da izbjeglicama i migrantima odredište nije Hrvatska nego druge zemlje EU. Ali razmještaj ljudi kojima je odobren azil u Hrvatskoj i koji ovdje žive nije logičan jer bi ih trebalo rasporediti ravnomjerno po cijeloj zemlji i više u prostore u kojima je manje radne snage", govori demograf Stjepan Šterc i navodi primjer Danske u kojoj država određuje u koja će područja smjestiti azilante.

Kad je riječ o stanju u Afganistanu, kaže kako se procjenjuje da bi moglo biti tri do četiri milijuna izbjeglica koji će željeti ući u EU.

"Očekuje se migrantski val koji neće biti mali, a migracijski potencijal s Bliskog istoka procjenjuje se na oko 20 do 30 milijuna ljudi, pa će migracije biti konstanta i trajat će stalni pritisak na EU s obzirom na neuređenost spomenutih društava. Zato je danas migracijska priča jedna od ključnih za EU", zaključuje Šterc

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

izbjeglice, azilanti