Hrvatska

Plenković u Saboru o proračunu: "Rast BDP-a minimalno 9 posto"

Piše: PolitikaPlus/HRT

U Saboru, među ostalim, danas je na dnevnom redu Prijedlog Državnog proračuna za 2022. godinu kojim se predviđaju prihodi od 164,5 milijardi i rashodi od 173,8 milijardi kuna te deficit proračuna opće države od 12 milijardi ili 2,6 posto BDP-a.

Proračun su u Saboru predstavili premijer Andrej Plenković i ministar financija i potpredsjednik Vlade Zdravko Marić. Plenković je rekao da se prijedlog temelji na pozitivnim trendovima oporavka hrvatskog gospodarstva.

Glavni smjer na kojem se temelji proračun za 2022. je preusmjeravanje s naših aktivnosti i napora za krizno upravljanje prema konkurentnosti i stvaranju novih radnih mjesta, poručio je.

S obzirom na neizvjesnost oko daljnjeg razvoja pandemije, proračun je prilagođen i okolnostima s kojima se Hrvatska i cijeli svijet suočavaju skoro dvije godine, dodao je Plenković.

Ovaj je proračun odraz nezaobilazne i jedinstvene uloge države u sprječavanju urušavanja društva i gospodarstva te stvaranju preduvjeta za brz gospodarski oporavak, što smo tijekom 2021. godine i dokazali, rekao je Plenković.

Rast BDP-a minimalno 9 posto

Između ostalog je naveo kako je realni BDP za prva tri kvartala bio približno 1,5 posto veći nego prije dvije godine, dakle, prije pandemije.Bilježimo i nastavak realnog rasta plaća s umjereno visokim stopama, dodao je.

Najavio je da će gospodarski rast prema internim procjenama na Vladi biti   To znači da smo se nakon onog pada od 8,1 posto prošle godine, koji je izazvao promjenu trenda i rast javnog duga i manjak u proračunu, vrlo brzo vratili na putanju koju smo imali i koja nas je krasila prve četiri godine mandata, rekao je Plenković.

Premijer je naveo kako će glavni čimbenici rasta biti domaća potražnja, nastavak rasta izvoza, ubrzanje rasta investicija, a sve to skupa potpomognuto korištenjem europskih sredstava.

Poručio je da će voditi računa o socijalnoj i zdravstvenoj sigurnosti građana i učiniti sve da spriječe socijalnu frakturu kad god to mogu, pri čemu je prozvao one koji "fabriciraju socijalnu frakturu tako da koriste politikantske ciljeve".

Želimo da proračun bude i u funkciji demografske revitalizacije. Želimo da ovaj proračun, vrlo jednostavno rečeno, ubrza rast, da jačamo otpornost, ubrzamo gospodarsku transformaciju, jačamo svoju sigurnost, ubrzamo strukturne reforme i jačamo dublju integraciju unutar EU-a, poručio je Plenković.

Rast BDP-a 4,4 posto za iduću godinu

Ministar financija i potpredsjednik Vlade Zdravko Marić rekao je da je procjena rasta BDP-a za ovu godinu 9 posto, a za iduću godinu i iduće dvije godine nakon toga 4,4 posto. Uz stabilan doprinos osobne potrošnje, glavni pokretači postaju izvoz roba i usluga i investicije, dodao je.

Marić je rekao kako je prije izbijanja COVID-a Hrvatska, poglavito zadnje tri godine (2017., 2018. i 2019.), zabilježila proračunske viškove, suficit konsolidiranog proračuna opće države.

Ti suficiti su bili zapravo glavni pokretači smanjivanja udjela javnog duga u BPD-u u četiri godine za gotovo 12 postotnih bodova. Sam COVID, jedna godina COVID-a 2020. digla je naš javni dug na 87,3 posto, rekao je Marić.

Već ove godine mi ga ponovno vraćamo na silaznu putanju i u godinama koje slijede nastavljamo s tom silaznom putanjom, dodao je.