Hrvatska

OPERATIVNI PROGRAMI: Hrvatska na ljeto očekuje sporazum s EK o europskim fondovima

Piše: PolitikaPlus/Hina

Hrvatska vlada nada se da će Europska komisija u lipnju ili srpnju odobriti njezine "operativne programe", nakon čega bi se svi zainteresirani u Hrvatskoj mogli prijavljivati za sufinanciranje projekata novcem iz EU fondova za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

"To su najkraći rokovi. Idemo prema tome, međutim, zadnju i glavnu riječ će imati Europska komisija", rekla je hrvatska ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Tramišak koja je u četvrtak sudjelovala u Bruxellesu na 8. Kohezijskom forumu.

Europska komisija nastoji kohezijskom politikom smanjiti nejednakosti među dijelovima Europske unije. Hrvatskoj je putem nje stavljeno na raspolaganje 14,4 milijarde eura, rekla je ministrica hrvatskim novinarima.

Izvor iz Europske komisije rekao je Hini kako je izglednije da će u rujnu Hrvatskoj biti odobreni "operativni programi", odnosno dokument u kojem se nalaze hrvatski prioriteti za sufinanciranje u nadolazećem razdoblju.

Sve zemlje EU-a moraju u Bruxelles dostaviti takve dokumente a tek kada ondje budu usvojeni zemlje mogu povlačiti novac. Europska komisija je dosad jedino s Grčkom potpisala takav sporazum, u srpnju 2021. godine.

Hrvatska je svoj prvi nacrt bila poslala u lipnju 2021. godine, a on je zatim vraćen na doradu.

"Već smo dva puta dostavili operativne programe. Ciklus programiranja je takav da ste u stalnim pregovorima, razgovorima i poboljšavanju programa. Tako je s Hrvatskom i sa svim drugim zemljama", rekla je Tramišak.

 "Očekujemo da ćemo do kraja mjeseca (ožujka) imati zrele i spremne nacrte dokumenata, pa početkom travnja pokušati finalno zatvoriti pregovore. Interes nam je da što prije to isprogramiramo i da imamo kvalitetne dokumente, da se po mogućnosti ostave prioriteti za Hrvatsku", dodala je Tramišak.

Ona se početkom ovog mjeseca susrela s europskom povjerenicom za kohezijsku politiku Elisom Ferreirom.

Njemačka bi svoj ugovor s Europskom komisijom trebala potpisati u travnju, a zatim se očekuju i ugovori s Austrijom i Litvom.

Kada Hrvatska završi svoje pregovore s Komisijom te dobije 'zeleno svjetlo' počinje teći rok od dva do tri mjeseca do konačnog odobravanje programa. Hrvatska se nada da bi to moglo biti u srpnju a Europska komisija misli da će biti u rujnu. Zatim će Hrvatska poslati pozive za prijavu projekata koji se mogu sufinancirati fondovima EU-a. 

"Mi ne čekamo završetak nego se već pripremaju svi drugi akti i strateški dokumenti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako bi po odobrenju programa odmah mogli krenuti pozivi", napomenula je Tramišak.

Europska komisija će financirati projekte s 85 posto novca a države s 15 posto.

Projekti će, da bi bili sufinancirani, morati ispunjavati jedan od pet ciljeva zadanih u regulativi EU-a. A to su: "Pametnija Europa", "Zelenija Europa", "Povezanija Europa", "Europa s istaknutom socijalnom komponentom" i "Europa bliža građanima".

U prethodnom razdoblju od 2014. do 2020. godine najveći realizirani projekt u Hrvatskoj bila je izgradnja Pelješkog mosta vrijednog ukupno 418 milijuna eura.

U novom razdoblju najviše novca moglo bi otići za modernizaciju željeznica.

"Možemo tako reći. Ona je prepoznata kao nositelj zelenih politika", rekla je Tramišak. 

No 39-godišnja ministrica rođena u Osijeku sada traži da se i geografski bolje rasporede sredstva jer je najveći dio novca ranije odlazio u najrazvijenije dijelove Hrvatske, poput Dubrovnika ili Zagreba.

Tramišak je tijekom svog izlaganja na Kohezijskom forumu u četvrtak poručila kako Hrvatska želi iskoristi novac za razvoj najsiromašnih dijelova iz kojih ljudi emigriraju u inozemstvo.

"Napravili smo prvu izmjenu. Hrvatska sada ima četiri NUTS (teritorijalne) regije. U prošloj perspektivi ste se recimo nalazili u Zagrebu, Osijeku ili Dubrovniku te ste kao poduzetnik svugdje imali jednak postotak potpora, odnosno 25 posto za pokretanje investicije. Sada je to drugačije", rekla je ministrica novinarima.

"Imate veće potpore čak i ako ste u Zagrebu za otprilike 10 postotnih bodova koji se kasnije pretvaraju i u bespovratna sredstva. Ali ako se nalazite recimo u Slavonskom Brodu onda ćete kao veliki poduzetnik imati ne 25 posto nego 50 postotnu potporu od samog početka, što znači da vam se daju veći poticaji da ulažete upravo u one manje razvijene dijelove Hrvatske", dodala je.

Napomenula je da su to najveće potpore koje bilo koja članica EU-a ima.

"A upravo se nalaze u našim regijama u Hrvatskoj. Iskoristili smo, dakle, smjernice EU-a u maksimalno mogućem iznosu", izjavila je i dodala da se druga izmjena odnosi na potrebu za diverzifikacijom hrvatskog gospodarstva.


Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

EU, HRVATSKA, EK, KOHEZIJA