A PHP Error was encountered

Severity: Warning

Message: getimagesize(http://www.politikaplus.com//upload/images/arhiva/Zagrebacka_filharmonija_ZABA-543x253.jpg): failed to open stream: HTTP request failed! HTTP/1.1 404 Not Found

Filename: controllers/home.php

Line Number: 131

Puljić: Filharmonija priprema veliki spektakl | Politika+
Kultura

INTERVJU: Puljić: Filharmonija priprema veliki spektakl

U povodu obilježavanja 140 godina Zagrebačke Filharmonije njen ravnatelj Miljenko Puljić najavljuje glazbeni megaspektakl.

Piše: Ivan Klarić

Zajedno sa Slovenskom filharmonijom Zagrebačka filharmonija će izvesti jedno od najslavnijih simfonijskih djela nakon Beethovenove Devete - velebnu Simfonija tisuće Gustava Mahlerapod i to pod vodstvom karizmatičnog Rusa Valerija Gergijeva. Koncerti će se održati 3. srpnja u Ljubljani i dan nakon u Zagrebu.

 

Puljić koji na čelu filharmonije odrađuje drugi mandata najavljuje i druge nove projekte ali i neke dublje programske promjene. Nakon smrti Vjekoslava Šuteja Zagrebačka filharmonija nema stalnog šefa dirigenta, no Puljić najavljuje njegovo skoro imenovanje, a do tada kao umjetnički savjetnik u pripremi slijedeće sezone sudjelovat će i jedan od najboljih i najcjenjenijih dirigenata današnjice Dmitrij Kitajenko. Uistinu sve zaljubljenike ozbiljne glazbe čeka uzbudljiva i zanimljiva godina.

 

Iza nas su vrlo zanimljivi koncerti u sezoni kada obilježavate 140. obljetnicu. Što nas još sve očekuje do kraja sezone?

Miljenko Puljić: Da zaista, svi zajedno mogli smo svjedočiti mnogim izvanrednim koncertima sjajnih solista i dirigenata, koji su svojim nastupima podarili dodatan obljetnički sjaj, u godini kada obilježavamo čak 140. godina postojanja i djelovanja. Bilo bi nepravedno nekoga posebno izdvajati, jer od samog otvaranja sezone i pijanista Luganskog, nizali su se sjajni solisti i dirigenti, poput jedinstvenog Ive Pogorelića, virtuoznog violinista Ninga Fenga, pa Eugen Indjić svirajući 3. Rahmanjinov, Zoran Dukić na gitari, pa maestro Lajović koji je i umjetnički savjetnik sezone, zatim miljenik zagrebačke publike naš bivši šef dirigent Kazushi Ono i mnogi drugi. Ispred nas su još mnoga svjetska glazbena imena poput karizmatičnog ruskog violončelista Aleksandra Knjazeva, izuzetnog dirigenta Leopolda Hagera, pa sve do jednog od najvećih dirigenata današnjice, Dmitrij Kitajenka kada će se izvesti 2. Mahlerova simfonija koju ćemo moći čuti na službenom kraju sezone 3. lipnja u Crvenoj oktavi.

 

Što se u Zagrebačkoj filharmoniji promijenilo otkad ste Vi ravnatelj, odnosno što planirate promijeniti?

Od trenutka kad sam preuzeo mjesto ravnatelja, a ovo je moj drugi mandat, osnovni cilj bio je modernizirati djelovanje Zagrebačke filharmonije u svim segmentima. Svjestan sam da mnogi na visoku kulturu, kojoj pripada i Zagrebačka filharmonija, gledaju kao na neko zatvoreno društvo nedostupno "običnom čovjeku". No upravo tu predrasudu želim promijeniti zajedno sa svojim suradnicima, jer sam duboko uvjeren da glazba mora biti dostupna svima. Ja želim da Zagrebačka filharmonija sačuva svoj jedinstveni brand, želim da smo svi svjesni vrijednosti naših 140 godina tradicije. Zato sa svojim suradnicima ne želim čekati da ljudi dođu do nas - mi moramo zakoračiti među ljude. U tome sam odlučan da uspijemo!

Znači li to i promjenu društvene pozicije Zagrebačke filharmonije u budućnosti?

Ja ne bih rekao da je to promjena, već jednostavno mi želimo probuditi svijest o važnosti našeg orkestra u društvenom pogledu ne samo za Grad Zagreb već i za cijelu Hrvatsku. U tom smislu, spreman sam kao ravnatelj sa svojim suradnicima, kroz alate modernog kulturnog menadžmenta, dodatno unaprijediti načine poslovanja i stvoriti stabilni poslovni temelj za uspješnu realizaciju umjetničkog programa orkestra, koji će pravovremeno odgovoriti zahtjevima nove publike. Zagrebačka filharmonija u budućnosti želi ići ukorak s vremenom, ući u svaki dom i postati sastavni dio društvene scene - postati in. Posebno smo ponosni što je Zagrebačka banka prepoznala potencijal Zagrebačke filharmonije  postala naš glavni sponzor.


Je li u tom smislu postavljen i program za narednu sezonu ?

Da i drago mi je da mogu najaviti konceptualne promjene, a uvjeren sam da će nova sezona opravdati sva očekivanja. Mi želimo zadržati našu vjernu publiku, ali također okrenuti se i mlađoj publici, u potpunosti otvoriti orkestar Zagrebačke filharmonije najširoj javnosti. Dosadašnji koncept nije nam to u potpunosti dozvoljavao, no već godinama da tako kažem "testiramo" puls i reakcije javnosti, te sam uvjeren kako će nova sezona donijeti i novu motivaciju kako za orkestar tako i za javnost da nas još više podržava. Bitno je da te promjene prate svjetske trendove, a to je smjer u kojem želimo ići.


Mogli smo ponekad čuti kritike da izvedbe nisu uvijek najkvalitetnije, da postoje određeni dijelovi orkestra koji ne rade dovoljno. Jesu li to opravdane kritike i jesu li potrebne promjene u tom pogledu ?

Kritike koje primamo često su vrlo neobjektivne, tj. ne sagledava se situacija u cjelini. Sigurno je da nitko od nas neće reći da se ne može bolje, a ja osobno htio bi da smo najbolji, da vidim stalno pune dvorane, no to se ne događa preko noći. Spominjete različitosti u pristupu pojedinih članova orkestra, ne sumnjam da postoje. Kao što prsti jedne ruke nisu jednaki, tako sigurno ni doprinos svakog pojedinca nije u svakom trenutku jednak. Mi smo osigurali odlične uvjete za naše članove, namjeravamo dovesti jako dirigentsko ime za šefa dirigenta, trudimo se afirmirati i vratiti što više publike u dvoranu, mijenjati način poslovanja u korak s vremenom, dovesti sponzore u ova teška vremena. No to ne mora nužno utjecati na vlastitu odgovornost svih članova orkestra, svih nas pojedinačno. Jer, bez toga nema ništa, zapravo tu je ključ, vlastita savjest i odnos prema ovom pozivu, jer to nije posao - to je poziv u kojem svatko mora dati svoj doprinos, vježbati, biti uzor, raditi kao jedan i stalno napredovati. Morate znati da u tom smislu postoje i neke zakonske i statutarne prepreke koje ponekad štite takve pojedince. No, svejedno, stvari se mijenjaju, i uvjeren sam da ćemo imati još bolju klimu u orkestru i dvorani. Imamo mnogo novih mladih i odličnih glazbenika, stalno primamo nove članove, a ja osobno i moj tim ostvarit ćemo sve preduvjete kako bi orkestar bio u mogućnosti dati ono što jedino svi želimo - sve bolju izvedbu i koncerte. Vjerujem kako će to zaustaviti neopravdane kritike na orkestar, pa ponekad čak i na mene osobno, jer ja sam ne činim orkestar - ja sam također kotačić jednog pogona i imam odgovornosti za koje sam u svakom trenutku spreman stati ispred javnosti, od toga ne bježim. No to treba vrijediti za sve.

Znači li to da ste Vi zadovoljni stanjem u orkestru ?

 

MP: Ja sam zadovoljan svime onime što kao uprava činimo za orkestar i publiku. U tom smislu ja služim toj ideji i uvijek ću imati visoko postavljene ciljeve za orkestar u cjelini, a i sam kao bivši član za kvalitetu izvedbe. No zaista treba biti fer prema svima i priznati da se u tom pogledu nisu dogodile promjene preko noći, već su određeni nedostaci uvjetovani mnogim promjenama u gospodarstvu i našoj glazbenoj mikroklimi. Svi zajedno možemo ustvrditi da su društvu u cjelini godinama bile prioritetnije neke druge stvari, djelomično i opravdano, a sve to je imalo utjecaja posebno na veće glazbene institucije. Mi smo na jednom dobrom putu gradimo i stvaramo orkestar za buduće generacije, orkestar u "novom ruhu" jer se pozicija klasične glazbe znatno promijenila u odnosu na neka prošla vremena koja se često spominju i sa kojima se uspoređuje. Mnogi kolege koji su otišli u mirovinu hvale neke izvedbe orkestra da su bolje u odnosu na neka prošla vremena. No smatram kako ne treba tako gledati na stvari, svako vrijeme nosi svoje vrijednosti i različita očekivanja, a mi ćemo u ovom, obećanjem Vam, stvoriti i nastaviti tradiciju za slijedećih 140. godina i biti istinski kulturni ambasador kulture i baštine ne samo Grada Zagreba već i cijele Hrvatske.

Možemo li uskoro očekivati imenovanje novog šefa dirigenta ? Utječe li taj nedostatak na orkestar i općenito na kvalitetu izvedbi?

Od trenutka kada je preminuo naš šef dirigent Vjekoslav Šutej, naš prijatelj Điđi, bili smo svjesni da nećemo tako lako donijeti odluku, ne samo iz razloga jer to mora biti osoba koja će imati međunarodni ugled i utjecaj na orkestar, već postoji niz proceduralnih i drugih prepreka. Kao umjetnički savjetnik u pripremi slijedeće sezone sudjeluje sjajni i veličanstveni maestro Dmitrij Kitajenko, jedan od najboljih i najcjenjenijih dirigenata današnjice. Izuzetno sam zahvalan što je pokazao interes za suradnjom i uvjeren kako će njegov doprinos biti od izuzetnog značaja u svakom pogledu. Svi zajedno potrudit ćemo se da napravimo još kvalitetniju sezonu, što se od nas i primarno očekuje. Vjerujem kako ćete uskoro saznati i ime novog šefa dirigenta, a vjerujte mi bit će to najbolji izbor za naš orkestar, Grad i publiku.

Kakva je situacija u regiji, često smo mogli vidjeti Vaše kolege ravnatelje iz Slovenske i Beogradske filharmonije na Vašim koncertima ? Dijelite li iste probleme ?

Apsolutno, mi imamo iste probleme, ali i ciljeve. Upravo zato sam i sretan što su moji cijenjeni kolege i prijatelji prisustvovali otvorenju sezone kao i nekim drugim koncertima, jer ta podrška je značajna u svakom pogledu. Mi se često čujemo i vidimo, a siguran sam da bi naša međusobna suradnja mogla poslužiti kao primjer u regiji. Mi imamo dijalog koji je iznad politike, a rezultati su vidljivi jer ispred nas su izvanredni zajednički projekti. Jedan od njih je izvedba najslavnijeg simfonijskog djela nakon Beethovenove Devete - velebna Simfonija tisuće Gustava Mahlera, a izvest će se u povodu 20. obljetnice osamostaljenja Hrvatske i Slovenije. Izvest će je zajednički Zagrebačka filharmonija i Slovenska filharmonija, pod vodstvom karizmatičnog Rusa Valerija Gergijeva, 3. srpnja u Ljubljani i dan nakon u Zagrebu. To je istinski glazbeni megaspektakl s više od 1.000 izvođača, čak 8 prvoklasnih vokalnih solista, više od 150 glazbenika i više od 800 pjevača u velikom mješovitom zboru. No, tu nećemo stati, imamo dodatne projekte koje razvijamo na razini regije, a uskoro ćemo ih najaviti. Mogu Vam samo reći da će to biti istinski pozitivan primjer regionalne suradnje.


Hoće li regionalnu suradnju popratiti i neka ostala značajnija međunarodna gostovanja ?

Kao što znate nedavno smo nastupili u Linzu, primili odlične kritike i održali sjajan koncert u prepunom Brucknerhouseu. Iznimno sam sretan zbog toga jer izveli smo i Brucknerovu 4. simfoniju, a upravo posljednji put Brucknera u Brucknerhouseu, Zagrebačka filharmonija svirala je pod ravnanjem veličanstvenog Lovre Matačića. No tu nećemo stati ove godine, već u 6. mjesecu idemo u Rusiju, točnije u Moskvu, a odmah potom i Ukrajinu. Bitno je napomenuti da je svako daleko gostovanje u doba recesije teško ostvariti jer to zahtjeva pokrivanje visokih troškova, pa smo nažalost neke turneje bili primorani otkazati zbog financijske konstrukcije. Bez obzira na sve prepreke nastavit ćemo napore da se održe međunarodni nastupi koji pomažu u podizanju ugleda ne samo orkestra, već omogućavaju da na najbolji način promoviramo našu zemlju kao zanimljivu i ljepotama bogatu turističku i kulturnu destinaciju.

Prati li Gradski proračun Vaše ambicije i je li recesija utjecala na financijsku potporu ?

Činjenica je da je gospodarska situacija utjecala na sve pa tako i na naš proračun koji se smanjuje. No, ne želim da to koristimo kao alibi, da koristimo krizu kao izgovor za smanjenje kvalitete naših programa i djelatnosti. To je nedopustivo, a ja stalno napominjem da se prema "recesiji" i "krizi" moramo odnositi kao prema "novoj normalnoj situaciji". Treba napomenuti kako smo mi neprofitna institucija, ali moramo biti svjesni da je u današnje doba potrebno iz korijena mijenjati pristup kulturnom menadžementu, tj. u organizacijskom smislu djelovati kao i svaki drugi poslovni subjekt na slobodnom tržištu. U tom smislu nastojat ćemo se truditi biti što bolji i svojim angažmanom i rezultatima potaknuti Grad i sponzore da nas dodatno financijski podrže. Dotad ćemo se potruditi maksimalno iskoristiti sve potencijale i resurse, te provoditi politiku upravljanja troškovima i tako prebroditi ova teška vremena. Odlučan sam da napravim sve da zadržimo financijski stabilnu situaciju u svakom trenutku jer u mom prvom mandatu stvorili smo preduvjete za to što u nekim prošlim vremenima i nije bio običaj.

Osim gradskog proračuna, za gostovanja i ostale nastupe sigurno su potrebni  i mnogi sponzori. Kako uspijevate zadržati sponzore, i kako objašnjavate primjetan značajan napredak u medijskom nastupu i marketinškim aktivnostima ?

Drago mi je da ste to primijetili. Svjesni smo da će bez jake marketinške i PR podrške svi naši napori ostati nezamijećeni. U tom smislu potrudili smo se maksimalno iskoristiti vlastite resurse i uz stručne vanjske suradnike stvorili kvalitetan tim kako bi ostvarili značajan pomak u javnoj percepciji i jačanju brenda Zagrebačke filharmonije. Pojačano medijsko praćenje posebno je došlo do izražaja na predstavljanju nove sezone i potpisivanju sponzorskog ugovora sa Zagrebačkom bankom kada se u konferencijsku dvoranu doslovno nije moglo ući od kamera i novinara. Još značajniji trud uložit ćemo u približavanju mlađoj publici, ali i svim tehničkim inovacijama i mogućnostima. Na primjer među prvima od sličnih institucija rabimo kod na našim materijalima koji mogu očitati smart mobilni telefoni, a to je samo jedan primjer u kojem smjeru želimo ići. Svjesni smo svih prednosti pravilne uporabe marketinških alata i tehnologije, te ćemo se potruditi da u tom pogledu budemo apsolutni kulturni lider u Hrvatskoj koji će postavljati nove standarde marketinga u kulturi sa svrhom približavanja publici.