IVAN HRSTIĆ

VIDEO: Svjetska Banka: Indikatori za Hrvatsku konačno pozitivni

"Vidimo znakove skromnog oporavka."

Piše: Ivan Hrstić

Hrvatska treba nastaviti s naporima za oslobađanjem svojih potencijala rasta provedbom strukturnih reformi u gotovo svim sektorima, rekao je danas na medijskom brifingu potpredsjednik Svjetske banke za Srednju Europu i Aziju Philippe Le Houerou, u svojem prvom posjetu Hrvatskoj otkako je na toj dužnosti. Uz njega je bio i direktor za srednju Europu i baltičke zemlje Peter Harrold.


"Vidimo znakove skromnog oporavka, skromnog oporavka(!) jer 1,5 posto nije mnogo,... no Hrvatska je jedna od zadnjih zemalja koja je ušla u krizu i jedna od zadnjih koja iz nje izlazi."

Houerou i Harrold iznijeli su u načelu pozitivne izglede za Hrvatsku u sljedećem razdoblju.

"Vidimo znakove skromnog oporavka, skromnog oporavka(!) jer 1,5 posto nije mnogo," istaknuo je Harrold, "no Hrvatska je jedna od zadnjih zemalja koja je ušla u krizu i jedna od posve zadnjih koja iz nje izlazi."

Ta rečenica je i mantra aktualne vlade, koja ju uvelike koristi kako bi objasnila činjenicu da Hrvatska u gospodarskom oporavku kad je riječ o tome ključnom indikatoru - rastu BDP-a - zaostaje za gotovo svim tranzicijskim zemljama, a i mnogo šire. U prvom kvartalu ponovno smo zabilježili negativni rast. Na moje pitanje jesmo li mi doista među zadnjima koji su ušli u krizu ili smo samo među zadnjima koji su priznali da je kriza već ovdje, Harrold se slatko nasmijao, rekavši prvo da bi radije odgovor prepustio nekom drugom, jer on sam u to vrijeme nije bio ovdje. No, onda je dodao znakovito:  "Možda!"



Le Houerou je ipak uskočio rekavši da simptome i nije uvijek tako lako prepoznati, a  i Harrold je s time složio.

"Vaša kriza je potekla iz sličnih razloga, ali do nje nije došlo na isti način kao u nekim drugim zemljama," istaknuo je Harrold, navevši primjere Mađarske, Rumunjske i Latvije, koje su se našle u situaciji da je dotok novca iz inozemstva doslovce preko noći presušio ili se pak cijena zaduženja udvostručila. Što s Hrvatskom očito nije bio slučaj.

"Strukturne reforme su nužne u gotovo svakom sektoru, kako bi se osigurala fiskalna održivost, dok u isto vrijeme treba bolje usmjeravanje kako bi se poboljšala efikasnost fiskalnih izdataka."


 
"Vi niste imali tu dramatičnu promjenu. U Rumunjskoj su se iznenada probudii i shvatili da više ne mogu izdavati državne obveznice," prilično uvjerljivo je objašnjavao Harrold, dodavši uz osmijeh da smo u slučaju Hrvatske dugo čekali da se preokrenu fundamentalni indikatori i to se na koncu i dogodilo, "Sad vidimo da su indikatori pozitivni, očekujemo skromni, postupni rast."

Drugo je dakle, pitanje, što za Hrvatsku uopće znači "skromni, postupni rast"  i kako se njime zadovoljiti. Houerou veli da je bitno da Hrvatska oslobodi potencijale rasta i poboljša konkurentnost, a to može unapređenjem obrazovnog sustava, inovativnosti i kreativnosti i dinamiziranjem privatnog sektora.

Le Houerou se u Hrvatskoj sastao s političkim vodstvom i predstavnicima poslovne zajednice, a cilj posjeta bila je rasprava o tome kako ubrzati oporavak ekonomije i poboljšati gospodarsku konkurentnost Hrvatske uoči ulaska u EU. Prema njegovim riječima, hrvatski predan rad nagrađen je uspješnim završetkom pregovora za ulazak u Europsku uniju. Pri tom ističe da postignuća hrvatskih vlasti u suzbijanju korupcije zaslužuju biti prepoznata te da vjeruje da hrvatsko iskustvo može biti primjer za druge zemlje.

"Unatoč tome, Hrvatska treba nastaviti svoje napore da otključa svoje potencijale rasta. Strukturne reforme su nužne u gotovo svakom sektoru, kako bi se osigurala fiskalna održivost, dok u isto vrijeme treba bolje usmjeravanje kako bi se poboljšala efikasnost fiskalnih izdataka. Svjetska Banka će nastaviti pomagati Hrvatskoj u tim reformama. U našem angažmanu u Hrvatskoj, posebnu pažnju polagat ćemo na izgradnju kapaciteta, kako bi Hrvatska mogla u potpunosti iskoristiti članstvo u EU i apsorbirati strukturne fondove u trenutku kad oni postanu dostupni," ključna je poruka ovog posjeta le Houeroua Hrvatskoj.


Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

recesija, makroekonomija, peter harrold, svjetska banka, Philippe Le Houerou