IVAN HRSTIĆ

POLITIKAPLUS OTKRIVA!: Uprava Ine Nadzornom odboru predložila zatvaranje Rafinerije Sisak!

Štern: Prije biste vidjeli kolektivnu ostavku hrvatskih članova NO! Odmah smo im rekli, to precrtajte!

FOTO: Napetosti između suvlasnika hrvatske nacionalne naftne kompanije svakodnevno rastu
Piše: Ivan Hrstić

Portalu PolitikaPlus iz tri visoka izvora potvrđena je vijest da se pred Nadzornim odborom Ine našao prijedlog o zatvaranju sisačke rafinerije! Naime, radi se o naručenoj analizi, koja je već prošla Odbor izvršnih direktora i Upravu Ine, u kojima sjede predstavnici mađarskih i hrvatskih suvlasnika.

DAVOR ŠTERN:  To je bila analiza mogućih scenarija, a među njima je doista bilo i zatvaranje sisačke rafinerije, ali tek kao jedna od opcija i to zadnja opcija, koju smo odmah odbacili!

Time su se na neki način potvrdile spekulacije da se modernizaciji te rafinerije pristupa s figom u džepu, pogotovu otkad se nešto ozbiljnije pristupilo modernizaciji  riječke rafinerije. U ovom trenutku sisačku rafineriju umnogome se doživljava kao višak kapaciteta i to, prilično realno gledano - zastarjelih kapaciteta. Na vrhuncu naftne krize čak i takve rafinerije, koje su u stanju prerađivati sirovu naftu s visokim postotkom sumpora dobivale su donekle na važnosti, no, sad smo ponovno u razdoblju kad se traži isključivo proizvodnja derivata koji udovoljavaju posljednjim ekološkim standardnima. Mol u Mađarskoj i Slovačkoj posjeduje tri vrhunske rafinerije, a otkako je, prije četiri godine kupio rafineriju u Italiji, nije nikakvo čudo što se Sisak doživljava kao višak, kao teret i nepotreban trošak. Modernizacija hrvatskih rafinerija rastegnula se već desetljeće i pol, a u međuvremenu praznine na regionalnom tržištu popunjavaju drugi.


No, kakav se to prijedlog zapravo našao pred članovima Nadzornog odbora? Davor Štern, svojevremeno predsjednik Uprave Ine, koji se nedavno vratio kao predsjednik Nadzornog odbora Ine, u telefonskom razgovoru potvrdio nam je da se takav prijedlog našao na stolu - iako ga on ne bi nazvao prijedlogom.

- To je bila analiza mogućih scenarija, a među njima je doista bilo i zatvaranje sisačke rafinerije, ali tek kao jedna od opcija i to zadnja opcija, koju smo odmah odbacili, ističe Davor Štern, demantirajući i samu pomisao da bi hrvatski članovi Nadzornog odbora o tome mogli ozbiljno raspravljali.

- Prije biste vidjeli kolektivnu ostavku hrvatskih članova Nadzornog odbora nego što bi se to dogodilo! Odmah smo im rekli, to precrtajte!

- Prije biste vidjeli kolektivnu ostavku hrvatskih članova Nadzornog odbora nego što bi se to dogodilo! - kaže Štern, navodeći da su to odmah dali na znanje svima prisutnima.

- Odmah smo im rekli, to precrtajte! - navodi Štern.

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Iz Ine su reagirali šturim priopćenjem kojeg navodimo u cijelosti:


"Vezano uz današnje medijske napise  o zatvaranju sisačke rafinerije, ovim putem želimo jasno naglasiti da niti jedan pojedinac unutar Uprave Ine kao ni kolektivno tijelo Uprave nisu Nadzornom odboru kompanije predložili zatvaranje Rafinerije nafte u Sisku," navodi se u priopćenju u kojem se dakle, ponavlja ono što kaže Štern - da se formalno nije radilo o prijedlogu.

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

No, činjenica da su nešto danas morali precrtati govori da situacija nipošto nije bezazlena. I ovaj današnji događaj dobro ilustrira koliko je oštra podjela nastala između hrvatskih i mađarskih predstavnika u nadzornom odboru i upravi nacionalne naftne kompanije. Iako sporazum između dva najveća suvlasnika predviđa stvaranje strateškog partnerstva, MOL se, otkako je gotovo udvostručio svoj početni udjel u INA-i, ponaša kao isključivo velika kompanija koja je progutala manju.

To u stvarnosti nije daleko od istine, pogotovo jer osigurači ugrađeni u ugovore slabo funkcioniraju. Uprava je zapravo razvlaštena, a predsjednik uprave kompanijom vlada preko Odbora izvršnih direktora, u kojem sjede ljudi čiji posao i nije briga za bilo čije nacionalne interese, već za što bolje funkcioniranje sektora kojim upravljaju.

Trenutačno stanje ne udvoljava ni hrvatskom zakonu o trgovačkim društvima ni zakonu o privatizaciji INA-e, a reklo bi se niti potpisanom ugovoru. To se svakako odnosi i na prijedlog o zatvaranju sisačke rafinerije, jer potpisani ugovori trebali bi jamčiti budućnost obje rafinerije.

Trgovina dionicama Ine na Zagrebačkoj burzi još uvijek je u blokadi, jer Hanfa još nema pouzdanih odgovora tko je tajanstveni kupac koji se prije isteka javne ponude domogao nezanemarive količine dionica, poslavši pri tom cijenu u orbitu. Jasno je također da je MOL investitore doveo u zabludu krivo predstavivši motive za javnu ponudu dionica. Verzija za javnost je da su htjeli pružiti šansu zaposlenicima, onima koji to nisu mogli prilikom prve javne ponude dionica, da svoje dionice prodaju po atraktivnoj cijeni.

Javno iskazano razočaranje ishodom brzo je u potpunosti razotkrilo prave namjere: ostvarivanje natpolovičnog udjela u Ini, kako bi se prije svega legalizirala trenutna nevjerojatna neravnoteža u sudjelovanju u upravljanju kompanijom.

Kao što je PolitikaPlus jučer objavila, danas se i službeno potvrdilo da su Hrvatske vlasti zatražile pomoć mađarskih kolega u saslušanju čelnika Mola, Zsolta Hernadija, nakon što su isplivali dokumenti koji ukazuju na to da je sudjelovao u podmićivanju hrvatskih političara, prije svega pritvorenog bivšeg premijera Sanadera. Situacija se dodatno komplicira činjenicom da je mađarska vlada u međuvremenu ponovno postala dioničar Mola, nakon što je otkupila udjel Surgutnjeftegaza. Viktor Orban jasno je dao na znanje da se sada mora računati i s mađarskom vladom kao zainteresiranom stranom. Iako se zapravo mađarska vlada nikad nije prestala ponašati kao aktivni sudjelničar u mađarskoj naftnoj kompaniji, ulažući uvijek maksimalne napore kako bi se odluke u tome regionalnom igraču i dalje donosile u Budimpešti, a ne u Beču ili Moskvi.


Bilo je jasno da će požar u sisačkoj rafineriji - tko god ga izazvao - biti povod za preispitivanje odnosa unutar Ine - a tako nešto najavila je i premijerka Kosor. No, Mađari sad na neki način i sisačku rafineriju stavljaju u istu ravninu s plinskim biznisom, dakle, s dijelom ugovornih obeza kojima nije udovoljila hrvatska strana i koji predstavljaju opterećenje za što profitabilnije poslovanje INA-e. U prijevodu, ne žele pristati da se razgovara samo o problemima s kojima je nezadovoljna hrvatska strana nego žele da se riješi i ono što njih žulja.