PRED OBLJETNICU: Za zločin u Srebrenici u Haagu i Sarajevu optuženo 20-ak osoba

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije u Haagu vodi niz postupaka protiv najodgovornijih političkih i vojnih vođa Beograda i bosanskih Srba za zločin u Srebrenici te je izrekao i kazne doživotnog zatvora odgovornima za pokolj tisuća muslimanskih muškaraca počinjen u srpnju 1995. nakon pada zaštićene zone u Srebrenici dok su niže rangiranim pripadnicima vojske bosanskih Srba sudi pred Sudom BiH.

Prva presuda koju je Haag izrekao za zločin u Srebrenici bila je 1998. protiv pripadnika vojske bosanskih Srba Dražena Erdemovića koji je priznao krivnju i pokajao se zbog toga što je, sudjelujući u streljačkom vodu, osobno ubio 70 osoba,

Haaški je sud u 13 odvojenih postupaka optužio za pokolj u Srebrenici više od 20 osoba među kojima za djelo genocida i bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića, koji je preminuo 2006. u haaškom pritvoru i nije dočekao presudu, te vođe bosanskih Srba - bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, čije je suđenje u tijeku i nedavno uhićenog zapovjednika vojske bosanskih Srba generala Ratka Mladića.

Prva presuda koju je Haag izrekao za zločin u Srebrenici bila je 1998. protiv pripadnika vojske bosanskih Srba Dražena Erdemovića koji je priznao krivnju i pokajao se zbog toga što je, sudjelujući u streljačkom vodu, osobno ubio 70 osoba, za što je dobio pet godina zatvora.

Haaški je sud u međuvremenu donio više pravomoćnih presuda pa je tako zapovjednik Drinskog korpusa VRS general Radislav Krstić 2004. pravomoćno osuđen za pomaganje u genocidu na 35 godina. Dvojica zapovjednika u vojsci bosanskih Srba koji su priznali krivnju - pomoćnik zapovjednika za sigurnost bratunačke brigade Momir Nikolić i načelnik štaba zvorničke brigade Dragan Obrenović osuđeni su na 20 odnosno na 17 godina zatvora.

Zapovjednik bratunačke brigade Vidoje Blagojević osuđen je na 15 godina, a njegov suoptuženik Dragan Jokić, načelnik inžinjerije zvorničke brigade osuđen je na 9 godina zatvora i kaznu je već odslužio te je prošle godine pušten na slobodu.

Pred Žalbenim vijećem je presuda protiv sedmorice oficira vojske i policije bosanskih Srba osuđene na kazne od pet godina zatvora do doživotnog zatvora. Na doživotni zatvor osuđeni su pomoćnik zapovjednika za sigurnost Drinskog korpusa Vujadin Popović te načelnik za sigurnost u glavnom štabu VRS Ljubiša Beara. Trećeoptuženi načelnik za sigurnost zvorničke brigade VRS Drago Nikolić osuđen je na 35 godina zatvora, načelnik za operativno-nastavne poslove u glavnom štabu VRS general Radivoje Miletić 19 godina zatvora, zapovjednik združenih snaga MUP-a Republike Srpske Ljubomir Borovčanin na 17 godina, bivši zapovjednik zvorničke brigade VRS Vinko Pandurević na 13 godina zatvora i pomoćnik Ratka Mladića za moral, pravna i vjerska pitanja u glavnom štabu VRS general Milan Gvero na pet godina zatvora.

U tijeku su suđenja protiv još nekoliko Srba za pokolj u Srebrenici - protiv bivšeg načelnika generalštaba Vojske Jugoslavije Momčila Perišića, umirovljenog generala vojske bosanskih Srba Zdravka Tolimira te protiv bivših čelnika državne sigurnosti Srbije Jovice Stanišića i Frenkija Simatovića također optuženih za taj zločin.

Haaški je sud prepustio i jedan predmet vezan uz Srebrenicu Sudu BiH - onaj protiv kapetana u zvorničkoj brigadi Milorada Trbića koji je 2007. prebačen u Sarajevo gdje mu je 2011. izrečena pravomoćna kazna od 30 godina. Zbog sudjelovanja u genocidu u Srebrenici sud BiH do sada je pravomoćno osudio 14 bivših pripadnika vojske i policije bosanskih Srba. Najteža pravomoćno izrečena kazna bila je od 33 godine zatvora, a najblaža pet godina. Još šest predmeta vezanih za Srebrenicu u fazi je glavne rasprave3 a jedan je u žalbenom postupku.

I nizozemsko se pravosuđe bavilo zločinom u Srebrenici pa je ovog tjedna prizivni sud utvrdio da je nizozemska država odgovorna za smrt trojice muslimana nakon pada Srebrenice tijekom rata u Bosni i Hercegovini, jer ih je nizozemski kontingent UN-a prepustio snagama bosanskih Srba otvarajući time put za isplatu odšteta obiteljima žrtava.

Pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) pred kojim je vođen postupak BiH protiv SRJ za povredu Konvencije o sprečavanju genocida Sud je 2007. zločin u Srebrenici definirao kao genocid, ali nije utvrdio i da je službeni Beograd u tome imao ulogu.