A PHP Error was encountered

Severity: Warning

Message: getimagesize(http://www.politikaplus.com//upload/images/arhiva/eurozona.jpg): failed to open stream: HTTP request failed! HTTP/1.1 404 Not Found

Filename: controllers/home.php

Line Number: 131

U eurozoni zbog Grčke razmišljaju o uvođenju novog bankovnog nameta! | Politika+
Mojbiz

SLUČAJ GRČKA : U eurozoni zbog Grčke razmišljaju o uvođenju novog bankovnog nameta!

Guste Santini: Europa ne zna što bi s Grčkom, sve su to samo vatrogasne mjere.

Piše: Ilijana Grgić - ilijana.grgic@politikaplus.com

Vlade zemalja članica eurozone razmišljaju o uvođenju novog bankovnog nameta kao načina uključivanju privatnih kreditora u novi paket pomoći za Grčku, piše to njemački tisak pozivajući se na diplomatske izvore .


- Po mom mišljenju Europa ne zna što bi s Grčkom, sve poduzetne mjere su vatrogasne mjere, a tada osim što gasite požar vi radite i ogromnu štetu, ističe ekonomski analitičar Guste Santini.

Vlade 17 zemalja eurozone  razmišljaju o mogućnosti uključivanja privatnih kreditora pomoću uvođenja novog bankovnog nameta u budućem paketu pomoći visokozaduženoj Grčkoj.

Euro zona je zapravo politički projekt Njemače, koja je uvođenjem eura zapravo proširila zonu njemačke marke, što je pomoglo razvoju njezinog ujedinjenog gospodarstva,  ističe Santini, a rješenje je - izlazak Grčke iz euro zone.


- Gospodarstva manje razvijenih zemalja nisu u stanju usuglasiti svoje interne i eksterne cijene što, po prirodi stvari, rezultira deficitom na tekućem računu platne bilance, odnosno, rastu inozemnog duga. Paritet kupovne snage eura od najrazvijenije do najnerazvijenije zemlje eurozone nalazi se u neodrživom rasponu. Rješenje je moguće naći bilo u povećanju učinkovitosti – produktivnosti - manje razvijenih zemalja, bilo njihovim izlaskom iz eurozone, kažeSantini. Slično mišljenje u svojoj posljednjoj kolumni za PolitikaPlus iznio je i Ljubo Jurčić.


A Eurozona još uvijek traži pravo rješenje. Naime, Vlade 17 zemalja razmišljaju o mogućnosti uključivanja privatnih kreditora pomoću uvođenja novog bankovnog nameta u budućem paketu pomoći visokozaduženoj Grčkoj.


>>KOLUMNA LJUBE JURČIĆA: GRČKA, EURO, EU - Najmanja politička šteta je izlazak Grčke iz eurozone i povratak nacionalne valute


"Paritet kupovne snage eura od najrazvijenije do najnerazvijenije zemlje eurozone nalazi se u neodrživom rasponu. Rješenje je moguće naći bilo u povećanju učinkovitosti – produktivnosti - manje razvijenih zemalja, bilo njihovim izlaskom iz eurozone."

Bankovni namet trebao bi važiti također i za financijske institucije u zemljama eurozone koje nisu izravno izložene Grčkoj, a trebao biti uveden zajedno s programom otkupa grčkih državnih obveznica.

 

Njemačka već planira uvesti namet bankama od kraja rujna, čime namjerava godišnje namaknuti prihode od milijardu eura.


S druge strane, prema pisanju Die Welta, Međunarodni monetarni fond ljut je zbog načina upravljanja krizom u Europi.


- Mnogima u MMF-u je dosta i ozbiljno sumnjaju da Grčka može provesti ekonomske reforme potrebne za dugoročnu stabilnost, piše Die Welt, citirajući europske diplomate. A u samom Grčkoj,  pada povjerenje u bankovni sustav. Grci su samo u prvih šest mjeseci ove godine podigli sa svojih računa 22 milijarde eura.

Sve je izvjesnije da će taj trend ići i dalje.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

banke, porez na banke, grčka, Njemačka, MMF, Guste Santini