A PHP Error was encountered

Severity: Warning

Message: getimagesize(http://www.politikaplus.com//upload/images/arhiva/O-P-Q/peter-harrold-100.jpg): failed to open stream: HTTP request failed! HTTP/1.1 404 Not Found

Filename: controllers/home.php

Line Number: 131

Peter Harrold: Hrvatska ne može biti sljedeća Grčka | Politika+
Mojbiz

SVJETSKA BANKA: Peter Harrold: Hrvatska ne može biti sljedeća Grčka

"Hrvatska treba biti zabrinuta zbog stvarnog problema fiskalnog deficita."

FOTO: Peter Harrold
Piše: PolitikaPlus/HIna/VoA

Direktor Svjetske banke za Srednju Europu, uključujući i Hrvatsku, Peter Harrold izjavio je u petak da Hrvatska ima drugačije probleme od Grčke, čija dužnička kriza ugrožava cijelu eurozonu, te da Hrvatsku treba poglavito brinuti proračunski deficit i manjak konkurentnosti.

"Hrvatska treba biti zabrinuta zbog stvarnog problema fiskalnog deficita koji, kao i u cijeloj regiji, iznosi između 4 i 5 posto bruto društvenog proizvoda (BDP). Usporedbe radi, treba reći da je kod Grčke fiskalni deficit oko devet posto", izjavio je Harrold za Hrvatsku redakciju Glasa Amerike (VoA).

INDERMIT GILL: "Postoji rizik da će se problemi iz južne Europe preliti te oslabiti financijski sektor i usporiti rast prvo na zapadnom Balkanu, tada moguće u srednjoj Europi a onda možda i u istočnoj Europi i Rusiji."

Na pitanje "može li Hrvatska biti slijedeća Grčka" odgovorio je negativno. "Ne, uvijek kažemo vrlo jasno da se ne radi o istoj vrsti problema", kazao je.


Hrvatska, po njegovim riječima, "mora biti kompetitivnija, mora razviti uvjete za otvaranje radnih mjesta te doista mora poraditi na uvjetima za privatna ulaganja, što je ključno da bi mogla biti kompetitivnija na tržištu".

U Svjetskoj banci kažu kako su razočaravajuće njihove procjene da će gospodarski rast u Hrvatskoj u 2012. biti ispod dva posto, te da to može porazno utjecati na zapošljavanje, ističe VoA.

U Washingtonu je u petak počelo jesensko zasjedanje Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke na kojem sudjeluje i hrvatsko izaslanstvo na čelu s ministricom financija Martinom Dalić te s guvernerom Hrvatske narodne banke (HNB) Željkom Rohatinskim.

CHRISTINE LAGARDE: "Danas, ako ne bude brze kolektivne akcije, ulazimo u rizik da izgubimo bitku za rast."

Na otvaranju skupa koji je u Washingtonu okupio oko 10.000 političkih čelnika, predstavnika privatnog sektora i civilnog društva, novinara i akademika, izvršna direktorica MMF-a Christine Lagarde upozorila je da je svjetsko gospodarstvo stupilo u "novu, vrlo opasnu fazu", te da bez zajedničke akcije može biti ugrožen daljnji rast.


"Danas, ako ne bude brze kolektivne akcije, ulazimo u rizik da izgubimo bitku za rast", kazala je Lagarde, upozorivši da dužnička kriza u eurozoni i ogromna neizvjesnost u SAD-u ugrožavaju oporavak svjetskog gospodarstva i prijete "kolapsom potražnje".

"Postoje tamni oblaci nad Europom i velika neizvijesnost u SAD-u, s čime možemo doći u opasnost od kolapsa globalne potražnje", rekla je Lagarde, bivša francuska ministrica financija, te upozorila da se na obzoru gomilaju rizici usporavanja.

PHILIPPE LE HOUEROU: "Regija ima snažne financijske veze sa zapadnom Europom, koje su bile izvor rasta i vrlo pozitivne u razdoblju 2000-2008., no one sada postaju izvor ranjivosti za naše zemlje."

Ona je pozvala da se kolektivnom akcijom "uklone oblaci i neizvjesnost" te krene prema gospodarskom rastu koji će donijeti zapošljavanje, podsjetivši na zajedničku akciju međunarodne zajednice u financijskoj krizi 2008.

Lagarde je poručila SAD-u da treba smanjiti fiskalni deficit, ograničiti visoku nezaposlenost i smanjiti pritisak na prezadužena kućanstva, dok Europa mora hitno rješavati probleme državnih dugova i dugova banaka. Prioritet razvijenih gospodarstava SAD-a, Europe i Japana treba biti "smanjenje deficita" uz zadržavanje gospodarskog rasta, dodala je direktorica MMF-a.

Čelnici Svjetske banke za regiju Istočne Europe i središnje Azije (ECA), kojoj pripada i Hrvatska, u petak su upozorili da dužnička kriza eurozone prijeti blagom oporavku u regiji, te da glavna opasnost dolazi zbog izloženosti dijelova regije grčkim i talijanskim bankama.

"Regija ima snažne financijske veze sa zapadnom Europom, koje su bile izvor rasta i vrlo pozitivne u razdoblju 2000-2008., no one sada postaju izvor ranjivosti za naše zemlje", rekao je potpredsjednik Svjetske banke za ECA regiju, Philippe Le Houerou na brifingu za novinare u Washingtonu.

PHILIPPE LE HOUEROU:"Obzirom na važnost grčkih banaka na Balkanu i talijanskih banaka u srednjoj Europi svaki problem koji one imaju može imati izravan učinak u tim zemljama."

"Obzirom na važnost grčkih banaka na Balkanu i talijanskih banaka u srednjoj Europi svaki problem koji one imaju može imati izravan učinak u tim zemljama", dodao je Le Houerou.


Prema podacima Svjetske banke grčke i talijanske banke posjeduju oko 60 posto bankovnog sustava Bugarske, više od trećine bankarstva Albanije, dok gotovo polovica imovine banka u Hrvatskoj pripada talijanskim bankama.

"Postoji rizik da će se problemi iz južne Europe preliti te oslabiti financijski sektor i usporiti rast prvo na zapadnom Balkanu, tada moguće u srednjoj Europi a onda možda i u istočnoj Europi i Rusiji", rekao je na brifingu Indermit Gill, glavni ekonomist Svjetske banke za regiju.

Regija ECA, u kojoj je 30 zemalja, proteže se od Poljske, preko zemalja jugoistočne Europe, do Ukrajine, Rusije i post-sovjetskih republika središnje Azije.