U FOKUSU: Azijske burze oslabile, euro pod pritiskom

Na azijskim su burzama cijene dionica jutros oštro pale jer su ulagači sumnjičavi prema izvješćima da europski dužnosnici traže nove načine za suzbijanje dužničke krize u eurozoni, koja bi mogla naštetiti cjelokupnom svjetskom gospodarstvu.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 1,7 posto, a za toliko su pale i cijene dionica u Hong Kongu, Južnoj Koreji i Singapuru.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica sada je na gubitku 28,6 posto u odnosu na svoj ovogodišnji vrhunac iz travnja, dok je MSCI indeks svih svjetskih tržišta u minusu 23 posto u odnosu na svoj vrhunac iz svibnja.

U Šangaju i Australiji burzovni su indeksi oslabili između 0,6 i 0,8 posto, a MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati na gubitku 1,8 posto, zaronivši na novu najnižu razinu u 16 mjeseci.

Nakon što je prošloga tjedna potonuo 7,5 posto, taj je indeks već duboko ušao u područje 'medvjeda', koje se definira kao pad indeksa za 20 posto u odnosu na njegovu prethodnu najvišu razinu.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica sada je na gubitku 28,6 posto u odnosu na svoj ovogodišnji vrhunac iz travnja, dok je MSCI indeks svih svjetskih tržišta u minusu 23 posto u odnosu na svoj vrhunac iz svibnja.

Na jesenskom zasjedanju Međunarodnog monetarnog fonda u Washingtonu europski dužnosnici našli su se pod pritiskom kolega iz SAD-a, Kine i drugih zemalja da počnu odlučnije rješavati dužničku krizu.

No, obećanja ministara financija i središnjih bankara najrazvijenijih svjetskih gospodarstava da će učiniti sve kako bi spriječili da europska dužnička kriza potkopa bankarski sustav i financijska tržišta nisu ohrabrila ulagače jer nema nikakvih konkretnijih prijedloga.

„Odlučnije mjere i povećanje fonda za financijsku stabilizaciju predstavljali bi kredibilno rješenje krize. No, ti su planovi još u fazi glasina i mogli bi naići na probleme dok prođu sve razine odlučivanja u EU-u, posebice zbog neslaganja Njemačke“, kaže Warren Hogan, ekonomist u australskoj ANZ banci.

Nesigurni ulagači povlače se iz rizičnijih investicija i ulažu u sigurnije, kao što su američke državne obveznice i dolar.

Posljednjih dana ulagači zaobilaze i plemenite metale, koji inače slove za sigurno utočište kapitala, pa je cijena zlata jutros pala daljnjih 1,6 posto, na 1.631 dolar po unci, nakon što je u petak potonula za više od 100 dolara.

Na valutnim tržištima, pak, dolar jača. Dolarov indeks, koji pokazuje njegovu vrijednost u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je jutros 0,3 posto.

Zbog dužničke krize u eurozoni, cijena eura vrlo je nestabilna. Na početku današnjeg trgovanja dosegnula je 1,3585 dolara, da bi kasnije pala na svega 1,3395 dolara, nedaleko 1,3382 dolara, najniže razine u osam mjeseci na koju je pala prošloga tjedna.

U odnosu, pak, na japansku valutu, cijena eura potonula je 1 posto, na samo 102,17 jena, najnižu razinu u 10 godina.

I dolar je oslabio prema japanskoj valuti, pa mu je tečaj pao sa 76,54 jena, koliko je iznosio u petak, na 76,30 jena.

Zbog strahovanja od slabljenja svjetskog gospodarstva, a time i potražnje, pod pritiskom je i cijena nafte. Jutros se terminska cijena 'crnog zlata' na burzi u New Yorku kreće oko 80 dolara po barelu, nakon što je u petak u jednom trenutku zaronila na samo 78,50 dolara, najnižu razinu u šest tjedana.