Burze

U FOKUSU: Azijske burze oslabile, euro pod pritiskom

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica sada je na gubitku 28,6 posto u odnosu na svoj ovogodišnji vrhunac iz travnja.

Piše: PolitikaPlus/Hina/Reuters

Na azijskim su burzama cijene dionica jutros oštro pale jer su ulagači sumnjičavi prema izvješćima da europski dužnosnici traže nove načine za suzbijanje dužničke krize u eurozoni, koja bi mogla naštetiti cjelokupnom svjetskom gospodarstvu.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 1,7 posto, a za toliko su pale i cijene dionica u Hong Kongu, Južnoj Koreji i Singapuru.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica sada je na gubitku 28,6 posto u odnosu na svoj ovogodišnji vrhunac iz travnja, dok je MSCI indeks svih svjetskih tržišta u minusu 23 posto u odnosu na svoj vrhunac iz svibnja.

U Šangaju i Australiji burzovni su indeksi oslabili između 0,6 i 0,8 posto, a MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati na gubitku 1,8 posto, zaronivši na novu najnižu razinu u 16 mjeseci.

Nakon što je prošloga tjedna potonuo 7,5 posto, taj je indeks već duboko ušao u područje 'medvjeda', koje se definira kao pad indeksa za 20 posto u odnosu na njegovu prethodnu najvišu razinu.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica sada je na gubitku 28,6 posto u odnosu na svoj ovogodišnji vrhunac iz travnja, dok je MSCI indeks svih svjetskih tržišta u minusu 23 posto u odnosu na svoj vrhunac iz svibnja.

Na jesenskom zasjedanju Međunarodnog monetarnog fonda u Washingtonu europski dužnosnici našli su se pod pritiskom kolega iz SAD-a, Kine i drugih zemalja da počnu odlučnije rješavati dužničku krizu.

No, obećanja ministara financija i središnjih bankara najrazvijenijih svjetskih gospodarstava da će učiniti sve kako bi spriječili da europska dužnička kriza potkopa bankarski sustav i financijska tržišta nisu ohrabrila ulagače jer nema nikakvih konkretnijih prijedloga.

„Odlučnije mjere i povećanje fonda za financijsku stabilizaciju predstavljali bi kredibilno rješenje krize. No, ti su planovi još u fazi glasina i mogli bi naići na probleme dok prođu sve razine odlučivanja u EU-u, posebice zbog neslaganja Njemačke“, kaže Warren Hogan, ekonomist u australskoj ANZ banci.

Nesigurni ulagači povlače se iz rizičnijih investicija i ulažu u sigurnije, kao što su američke državne obveznice i dolar.

Posljednjih dana ulagači zaobilaze i plemenite metale, koji inače slove za sigurno utočište kapitala, pa je cijena zlata jutros pala daljnjih 1,6 posto, na 1.631 dolar po unci, nakon što je u petak potonula za više od 100 dolara.

Na valutnim tržištima, pak, dolar jača. Dolarov indeks, koji pokazuje njegovu vrijednost u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je jutros 0,3 posto.

Zbog dužničke krize u eurozoni, cijena eura vrlo je nestabilna. Na početku današnjeg trgovanja dosegnula je 1,3585 dolara, da bi kasnije pala na svega 1,3395 dolara, nedaleko 1,3382 dolara, najniže razine u osam mjeseci na koju je pala prošloga tjedna.

U odnosu, pak, na japansku valutu, cijena eura potonula je 1 posto, na samo 102,17 jena, najnižu razinu u 10 godina.

I dolar je oslabio prema japanskoj valuti, pa mu je tečaj pao sa 76,54 jena, koliko je iznosio u petak, na 76,30 jena.

Zbog strahovanja od slabljenja svjetskog gospodarstva, a time i potražnje, pod pritiskom je i cijena nafte. Jutros se terminska cijena 'crnog zlata' na burzi u New Yorku kreće oko 80 dolara po barelu, nakon što je u petak u jednom trenutku zaronila na samo 78,50 dolara, najnižu razinu u šest tjedana.


 

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

forex, azijske burze, svjetska tržišta, nikkei