Mojbiz

STUDIJA EIZ-A: Danijel Nestić: Hrvati će 2050. imati relativno najmanje mirovine u Europi

U 2050. prosječni 65- godišnjak može očekivati prvu mirovinu u visini oko 38 posto plaće.

FOTO: Za prosječnog 65-godišnjaka, omjer prve mirovine i posljednje plaće u 2010. godini iznosio bi oko 55 posto.
FOTO: Arhiv
Piše: Ivan Klarić

Studija Ekonomskog instituta u Zagrebu koja je danas predstavljena javnosti pokazuje da će mirovine u Hrvatskoj sve više zaostajati u odnosu na plaće, zbog čega je nužno poduzeti reforme s ciljem osiguranja primjerene razine mirovina, naglasio je Danijel Nestić, viši znanstveni suradnik Ekonomskog instituta, autor studije 'Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starsonih mirovina u Hrvatskoj.'

DANIJEL NESTIĆ: U 2050. godini očekuje se mirovina u iznosu od oko 38 posto plaće. Uz takav značajan pad, relativna bi razina mirovina u Hrvatskoj 2050. bila najniža u Europskoj uniji.

- Ova studija razmatra mirovinski sustav ponajprije sa stajališta primjerenosti pojedinačnih mirovina, odnosno stupnja u kojem mirovina omogućava zadržavanje dostignute razine životnog standarda u mirovini, naglašava Nestić.

Rezultati studije pokazuju da je za osobu s prosječnom plaćom, koja je u mirovinu otišla sa 65 godina starosti i 40 godina radnog staža, omjer prve mirovine i posljednje plaće u 2010. godini iznosio oko 55 posto.


- U 2050. godini očekuje se mirovina u iznosu od oko 38 posto plaće za osobu istih karakteristika. Uz takav značajan pad, relativna bi razina mirovina u Hrvatskoj 2050. bila najniža u Europskoj uniji, upozorava Nestić.


"Uz nepromjenjene mirovinske propise, Hrvatska može očekivati pad izdataka za mirovine s 10,6 posto BDP-a u 2010. na 8 posto BDP-a do 2050. godine."

Kaže da rezultati isto tako pokazuju na problem velike razlike u mirovinama umirovljenika koji mirovinu primaju iz oba mirovinska sustava i onih koji mirovinu primaju samo iz prvog mirovinskog stupa.

- Iako će se ova razlika s vremenom smanjivati, ona će još dugi niz godina ostati značajna. Pokazuje se da problem niže razine 'dvostupnih' mirovina nije u mirovinama koje se isplaćuju iz drugog stupa, odnosno iz sustava kapitalizirane štednje. Ove su mirovine na očekivanoj razini s obzirom na visinu doprinosa koji su uplaćeni, dok se problem pojavljuje s obračunom osnovne mirovine koja se isplaćuje iz prvog stupa, naglašava Nestić, no, negativne projekcije imaju i neke barem na prvi pogled pozitivne strane.


- Uz nepromjenjene mirovinske propise, Hrvatska može očekivati pad izdataka za mirovine s 10,6 posto BDP-a u 2010. na 8 posto BDP-a do 2050. godine. Projekcije pokazuju da će se postupno smanjivati deficit javnog mirovinskog sustava, koji je 2010. iznosio 4,9 posto BDP-a, te bi on oko 2050. godine mogao u potpunosti nestati. Smanjivanje deficita postići će se prvenstveno smanjivanjem relativne razine mirovina, ističe Nestić.


- Sadašnja nepovoljna situacija mora biti motivacija za poduzimanje reformskih aktivnosti. Moguće je razumnim reformama osigurati i primjerene mirovine za građane i financijski održiv sustav, naglasio je Nestić.


Studija također navodi da građani moraju biti svjesni rizika smanjenja mirovina iz javnog sustava te moraju poduzeti i osobne napore kako bi osigurali viša primanja u starosti, poput produljivanja radnog vijeka, dodatne privatne štednje za starost, a moguće je i plaćanjke više stope doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje.


- Država, sa svoje strane, može razumnom  fiskalnom politikom na svim područjima, posebno uštedama unutar mirovinskog sustava, na transparentan način osigurati dostatna sredstva za isplatu primjerenih mirovina, naglasio je Nestić.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

ekonomski institut zagreb, eiz, umirovljenici, mirovine, danijel nestić