A PHP Error was encountered

Severity: Warning

Message: getimagesize(http://www.politikaplus.com//upload/images/arhiva/A-B/andre-marc-prudent-100.jpg): failed to open stream: HTTP request failed! HTTP/1.1 404 Not Found

Filename: controllers/home.php

Line Number: 131

Andre-Marc Prudent: Splitska banka spremna za preuzimanje manjih banaka | Politika+
Tvrtke

INTERVJU: Andre-Marc Prudent: Splitska banka spremna za preuzimanje manjih banaka

"Unutar tzv. nove Europe, Hrvatska se, uz Rumunjsku, najteže i najsporije oporavlja. "

FOTO: Andre-Marc Prudent
Piše: Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr, Privredni vjesnik

Od ovog ljeta na čelu Societe Generale- Splitske banke je dugogodišnji menadžer Societe Generale Grupe Andre-Marc Prudent. Privredni vjesnik u broju koji sutra izlazi iz tiska donosi intervju s novim Predsjednikom Uprave, koji je govorio o poslovanju Societe Generale- Splitske banke te planovima vezanim uz tu banku. Također, Prudent je govorio o globalnim i lokalnim specifičnostima koje utječu na poslovanje bankarskog sektora.

"Svi smo svjesni da je Hrvatska, uz Rumunjsku, jedno od gospodarstava tzv. nove Europe koje se možda i najteže i najsporije oporavlja. Takvi trendovi direktno utječu na trendove u bankarskom poslovanju."

Kako je poslovala grupacija Societe Generale u proteklom razdoblju?

- Rezultati poslovanja za prvo ovogodišnje polugodište su zadovoljavajući, s obzirom na izazovno okruženje. Prihod od poslovanja u odnosu na isto lanjsko razdoblje je ostvario rast, a i zadržana je odgovarajuća razina profitabilnosti. Ono što posebno ohrabruje je konstantan pozitivan rezultat za cijelo vrijeme trajanja krize i rast stope adekvatnosti kapitala koji je potkraj lipnja ove godine iznosio 9,3 posto. To možemo zahvaliti poslovnom modelu univerzalnog bankarstva koji je izuzetno važan za stabilnost SG Grupe, pogotovo u razdoblju financijske krize. Snažna diverzificiranost ovoga modela pokazuje visoku otpornost bez obzira na sve oscilacije tržišta, a sve prednosti se očitavaju u robusnosti naših prihoda i profitabilnosti tekućeg poslovanja.

Svi smo upoznati s rezultatima obveznog propisanog stres-testa koji je donedavno bio u fokusu medija i javnosti. Vrlo sam zadovoljan činjenicom da je upravo SG Grupa sve te stres-testove prošla s velikom lakoćom i bez ikakvog problema. Sukladno novim okolnostima na tržištu poduzete su brojne mjere koje će dodatno povećati stabilnost Grupe kroz daljnju optimizaciju i rast kapitala.

A Splitska banka?


- Vidljivije promjene u rezultatima Splitske banke tijekom ove godine u odnosu na proteklu ne primjećujemo. Tržišna pozicija je stabilna, kao i poslovni prihodi. Na rezultat je povoljno utjecao i daljnji pad kamatnih troškova. Kao i u cjelokupnom bankarskom sustavu i dalje bilježimo pritiske na rast rezervacija, ali se s tim pritiskom i dalje uspješno nosimo.

Potražnja za kreditima korporativnog sektora bilježi dinamičan rast zahvaljujući činjenici da hrvatske tvrtke više nemaju mogućnost pristupa alternativnim izvorima financiranja kao prije krize... S druge strane to je rezultat i izraženog problema nelikvidnosti u domaćem gospodarstvu.

Rastu li plasmani banke, s obzirom na oprez klijenata te na posljedice krize u gospodarstvu?

- Svi smo svjesni da je Hrvatska, uz Rumunjsku, jedno od gospodarstava tzv. nove Europe koje se možda i najteže i najsporije oporavlja. Takvi trendovi direktno utječu na trendove u bankarskom poslovanju. Naime, u trenutačnim okolnostima kućanstva su sklonija smanjivati razinu svoje zaduženosti nego je povećavati. Istodobno i tvrtke su, upravo zbog te neizvjesnosti i viška slobodnih kapaciteta, vrlo pažljive pri ulasku u nove investicije.

U kojem segmentu se osjećaju poboljšanja?

- Promatrajući rast kredita po domaćim sektorima, primijetit ćemo da je od izbijanja krize došlo do određenog preokreta u trendovima. Naime, potražnja za kreditima korporativnog sektora bilježi dinamičan rast zahvaljujući činjenici da hrvatske tvrtke više nemaju mogućnost pristupa alternativnim izvorima financiranja kao prije krize, poput izravnog zaduživanja u inozemstvu ili na domaćem tržištu kapitala putem izdavanja komercijalnih zapisa, korporativnih obveznica ili organiziranja inicijalnih javnih ponuda.

S druge strane to je rezultat i izraženog problema nelikvidnosti u domaćem gospodarstvu. Istodobno, nastavak pada zaposlenosti u Hrvatskoj te stagnacija neto plaća u realnim iznosima u 2011. godini rezultiraju i promjenom ponašanja stanovništva koje posebice odgađa kupovinu trajnih dobara.

Planira li Societe Generale- Splitska banka nastaviti širiti mrežu poslovnica?

- Činjenica jest da je Splitska banka s razvojem poslovanja započela kasnije od glavnih konkurenata na tržištu. Tijekom prošlog desetljeća nekoliko je puta promijenila vlasnika, a tek nakon što ju je 2006.  godine preuzela Societe Generale Grupa, započeo je razvoj njenog poslovanja. U proteklih nekoliko godina napravljen je uistinu odličan posao u dosezanju tržišnih konkurenata u rastu i razvoju mreže i poslovanja. Uspjeli smo doseći kritičnu masu poslovnica koje su strateški dobro raspoređene, što posebice dolazi do izražaja na području Grada Zagreba. Naravno, nećemo i ne smijemo zaboraviti ni tradicionalno tržište Splitske banke – južnu Hrvatsku, gdje planiramo
nastaviti ulagati u mrežu, ponajprije kroz prilagodbu poslovnica suvremenim zahtjevima naših klijenata.

Pred nama je još mnogo posla i prostora za daljnji napredak.

Aktivno pratimo stanje na domaćem bankovnom tržištu, a u slučaju povoljne prilike prikladno ćemo reagirati. Ipak, najinteresantnije prilike mogu se pojaviti samo kao rezultat nekih globalnih događaja. S druge strane, hrvatsko je bankarsko tržište spremno za konsolidaciju, pogotovo ako pogledamo manje banke, ali smo svjesni da bi troškovi integracije mogli biti relativno visoki.

Imate li u planu eventualne akvizicije ili spajanja?

- Očito je da Splitska banka treba i dalje rasti kako bi oslobodila sav potencijal i dosegnula ekonomiju obujma. Zato aktivno pratimo stanje na domaćem bankovnom tržištu, a u slučaju povoljne prilike prikladno ćemo reagirati. Ipak, najinteresantnije prilike mogu se pojaviti samo kao rezultat nekih globalnih događaja. S druge strane, hrvatsko je bankarsko tržište spremno za konsolidaciju, pogotovo ako pogledamo manje banke, ali smo svjesni da bi troškovi integracije mogli biti relativno visoki, posebice u slučaju vrlo malih i strateški  nerelevantnih banaka. U isto vrijeme moramo voditi računa o izvorima sredstava koji više nisu neograničeni. U svakom slučaju, moj osjećaj je da u cijeloj jugoistočnoj regiji tek dolazi vrijeme značajnijeg dinamiziranja M&A (spajanja i preuzimanja op.a.) aktivnosti u bankarskom poslovanju.

U koje bankarske proizvode namjeravate ulagati?

- SG grupa ima vrlo ambiciozan srednjoročni plan razvoja, a Splitska banka je dio tog plana. Naša dugoročna strategija je temeljena na održivom razvoju. Upravo zbog toga cijela Grupacija razvija model tzv. univerzalnog bankarstva, koji je sve svoje prednosti pokazao upravo u vrijeme krize. Ipak, svjesni smo specifičnosti hrvatskog tržišta. Stoga, u narednih nekoliko godina očekujemo da će se zadržati snažniji rast kredita poduzećima nego stanovništvu.

Naime, Hrvatska se nalazi pred ulaskom u EU, što pretpostavlja i pripremu domaćih tvrtki za nastup na zajedničkom tržištu. Stoga, tvrtke će morati značajnije dinamizirati investicijske cikluse, pogotovo one usmjerene prema modernizaciji proizvodnje, povećanju energetske učinkovitosti te zaštiti okoliša. Također, nastojat ćemo dodatno istaknuti svoje konkurentske prednosti uslijed know-howa koji Grupa posjeduje te jačanja sinergijskog učinka s drugim članicama Grupe: SG leasinga, SG osiguranja, te ALD-a koji se bavi financiranjem i upravljanjem voznim parkovima većih tvrtki.

Gdje vidite mogućnost poboljšanja poslovanja?

- Poseban naglasak stavit ćemo i na programe kreditiranja obnovljivih izvora energije te sufinanciranja poduzetnika koji apliciraju za sredstva iz EU fondova. U segmentu poslovanja sa stanovništvom ne očekujemo povratak na pretkrizne trendove u srednjoročnom razdoblju. Naime, nepovoljni trendovi na tržištu rada zadržat će se tijekom ove, a vrlo vjerojatno i većim dijelom iduće godine. Također, i relativna razina zaduženosti hrvatskih kućanstava nešto je veća nego u sličnim zemljama. U takvim okolnostima građanima ćemo morati nuditi puno više inovacija te tzv. tailor-made proizvode, odnosno proizvode prilagođene svakom našem klijentu.