Tvrtke

KRIZA: TRAŽIMO KRIVCA: Jesu li banke uistinu krive za sve?

DAMIR NOVOTNY: Hrvatska javnost ima povijesno sjećanje 'da kredite ne treba vraćati. Prvi put u 40 godina - krediti se moraju vraćati!

Piše: Ilijana Grgić

Veliki profit, visoke kamate, valutna klauzula nespremnost financiranja gospodarstva, izlačenje profita iz zemlje samo su neki od teških grijeha koje si stavljaju poslovnim bankama na dušu njihova poslovanja u Hrvatskoj.

 

Zarađuju li stvarno banke u Hrvatskoj najviše?

 

ZORAN BOHAČEK: U nekim europskim zemljama Vlade su pomagale bankama, u Hrvatskoj banke te koje su pomagale državi.

Hrvatski bankarski sustav, zaradio je u prvih 6 mjeseci ove godine 2,55 milijardi kuna ili 14,4 posto više nego u prvoj polovici 2010.  Kada tu dobit oporezujemo, ona tada iznosi 2,14 milijardi kuna što je za 15,1 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

 

Nije loše, mogli bi smo reći, u stvari vrlo dobro.

 

- Kada se pogleda rast profita banaka, onda se vidi da je on rastao do 2008. godine, kada je i bio najveći, a 2009. i 2010. pada, tih godina imali ste primjerice samo više od 400 milijuna kuna gubitka HPB-a, to vam je za pola milijarde povuklo sve rezultate. Iako nerevidirani rezultati za prvih 6 mjeseci govore o rastu, još uvijek to nije na nivou 2008,  istaknut će Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banka, koji napominje da se ni u kojem slučaju ne može govoriti o najvećem profitu.

 

- Nabolji dokaz za to je kada se pogleda analiza Crobexa - od 23 kompanije 13 ih je zabilježilo rast dobiti prije oporezivanja. Među njima dominira INA koja je sama imala približno jednaku dobit kao bankovni sustav u cjelini. S uključenom njenom dobiti zabilježen je rast od čak 184,6 posto, ističe Bohaček.

DAMIR NOVOTNY: Banke su financirale javnu potrošnju i kućanstva, malo tko se bunio kad su se dizali krediti za gradnju autocesta, športskih dvorana ili kad su se kupovali automobili. Hrvatska javnost ima povijesno sjećanje 'da kredite ne treba vraćati '. Prvi put u 40 godina, krediti se moraju vraćati.

Da banke ostavaruju profite slaže se i ekonomski analitičar Damir Novotny, koji smatra da puno više profite ostvaraju telekom operateri ili farmaceutska industrija.

 

- Mislim da nisu banke krive za sve, samo zato što su imali visoke profite. Banke su financirale javnu potrošnju i kućanstva, malo tko se bunio kad su se dizali krediti za gradnju autocesta, sportskih dvorana ili kad su se kupovali automobili. Hrvatska javnost ima povijesno sjećanje 'da kredite ne treba vraćati '. Prvi put u 40 godina, krediti se moraju vraćati, ističe Novotny.

 

Novotny također ističe da banke jesu mogle biti fleksibilnije, te pokazati malo više osjećaja kada je nastupila dužnička kriza.

 

ŽARKO PRIMORAC: Nisu za sve krive banke, to je neka opća klima jer su banke žigosane zbog zadnje svjetske krize, hrvatske banke, dobre i stabilne i da nisu takve situacija bi gora.

 - Tu su bile nedovoljno osjetljive i htjele su samo naplatiti svoje potraživanja. Banke će s pravom reći da im HNB to nije dopuštao, ali mogli su zajedno s HNB stvoriti neki zajednički okvir.

Banke su iskazivale visoke profite, ali nisu radili velike rezerve za zaštitu rizika. Sve skupa kada se pogleda, ma koliko veliki profiti bili oni nisu dovoljni da se pokriju rizici, napominje Novotny.

 

- Nisu za sve krive banke, to je neka opća klima jer su banke žigosane zbog zadnje svjetske krize, smatra analitičar Žarko Primorac, te dodaje da su  hrvatske banke, dobre  i stabilne i da nisu takve situacija bi gora.

- Ja bih im preporučio da malo snize kamate, jer to je dobro ne samo za klijente nego i za njih same, jer ako nitko neće uzimati kredite, to će one u svom poslovanju osjećati najviše, kaže Primorac. 

 

Kada se pogleda  udjel kredita u proteklih 10 godina u Hrvatskoj u ukupnoj bilanci banaka povećan  je s 50-tak na gotovo 70 posto . Nastavio je rasti i u posljednjoj krizi, pa je od lipnja prošle do lipnja ove godine udjel povećan sa 67,8 posto na 68,9 posto. Rast se dogodio na štetu plasmana financijskim institucijama, koji su smanjeni za 2 boda. 

 

POMOĆ ILI PRILIKA ZA ZARADU? 

 

A hrvatske banke, po pitanju kreditiranja, veoma su rado i u ovo krizno vrijeme pratili središnju državu ali i lokalnu samoupravu.

 

- Što se tiče dugova državi, tu su banke računale na visoku vjerojatnost vraćanja i da faktički ste strane rizika nema. Naše banke jesu više kreditirali državu više nego banke u inozemstvu, izuzetak su jedino Grčke banke. A vi tako imate da je UniCredt u Italiji koji je kreditirao državu do 10 posto. U Hrvatskoj su banke rado finanacirale državni dug, a državi je to odgovaralo, jer se u kratkom roku mogla zadužiti, napominje Damir Novitny.

DAMIR NOVOTNY: Naše banke jesu više kreditirali državu više nego banke u inozemstvu, izuzetak su jedino Grčke banke.

- U nekim europskim zemljama Vlade su pomagale bankama, ističe Bohaček te dodaje da su Hrvatskoj banke te koje su pomagale državi.

ŽARKO PRIMORAC: Nitko nikome ne pomaže. U ovom kapitalističkom sustavu nema samarićanskog odnosa. U situaciji kada je Vladi trebao novac, to nije bila pomoć nego bankarski poslovi.

- Najbolji je primjer 2009. godina kada su banke s 2,1 milijarde eura novog kapitala, za koji su banke zadužila, a kojim se mogla financirati Vlada, a da se ne istisnu ostali krediti sa tržišta. Naše su banke 2011. povećale plasmane kredita 8 posto u prvih 6 mjeseci 2011. Banke su spremne poduprijeti poduzetnike koje imaju dobre projekte i ideje.

 

- Nitko nikome ne pomaže, banke prodaju pare. U ovom kapitalističkom sustavu nema samarićanskog odnosa. U situaciji kada je Vladi trebao novac, to nije bila pomoć nego bankarski poslovi, napominje Primorac.

 

Svjetske banke označene su kao glavni pokretači globalne financijske krize, hrvatske banke prozvane su da nisu dovoljno osjetljive na gospodarsku krizu i probleme običnih ljudi koji zbog nezaposlenosti sve teže vraćaju kredite sa visokim kamata.

 

Dakle, jesu li banke za sve krive?

 

I u ovom slučaju, istina je negdje na sredini. A svaka strana (država, banka, građani,poduzeća) reći će da je odgovornost uvijek na onaj drugoj strani.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

hrvatska udruga banka, hub, hpb, damir novotny, žarko pimorac, BANKE