Crna kronika

SJEĆANJE: DA SE NE ZABORAVI 20 godina od vukovarske tragedije

Pod motom "Hrabri ljudi" u Vukovaru će se u petak obilježiti 20. obljetnica vukovarske tragedije i stradanja toga grada i njegovih građana u Domovinskom ratu.

Piše: PolitikaPlus/Hina

U spomen na 18. studenoga 1991., kad je nakon tromjesečne opsade pripadnika okupatorske JNA i srpskih paravojnih postrojba slomljena obrana grada, gradskim ulicama u Koloni sjećanja proći će, po procjeni gradskih vlasti, oko 30.000 sudionika iz svih hrvatskih krajeva kako bi odali počast gradu stradalniku.

Po podatcima vukovarske Opće bolnice u srpskoj agresiji na Vukovar, do sloma obrane grada, poginula su 1624 hrvatska branitelja i civila te ranjeno je više od 2500 ljudi. U srpske koncentracijske logore, nakon sloma obrane grada, odvedeno je više od sedam tisuća zarobljenih hrvatskih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.

 

Opkoljeni Vukovar branilo je oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde i policije te dragovoljaca HOS-a, ustrojenih u 204. vukovarsku brigadu HV-a, među kojima je bilo 400 žena i 93 maloljetna branitelja. Po podatcima vukovarske Opće bolnice u srpskoj agresiji na Vukovar, do sloma obrane grada, poginula su 1624 hrvatska branitelja i civila te ranjeno je više od 2500 ljudi. U srpske koncentracijske logore, nakon sloma obrane grada, odvedeno je više od sedam tisuća zarobljenih hrvatskih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.

 

Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata nalazi se još 306 hrvatskih branitelja i civila s vukovarskog područja. "Činjenica je da je Vukovar u hrvatskoj akademskoj, a osobito široj javnosti, bio još 1991. prepoznat kao prijeloman i sudbonosan događaj. Međutim, hrvatska se država u proteklih 20 godina razvijala, ako ne baš posve suprotno, onda sigurno vrlo često mimo nacionalnih i društvenih vrjednota i načela na kojima je počivala obrana Vukovara 1991.", smatra Dražen Živić iz vukovarske Podružnice Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar".

Od prijeratnih 44.639 u Vukovaru, po ovogodišnjem popisu pučanstva, živi 28.016 stanovnika, od kojih je više od 4000 mladih i djece. Zaposleno je oko 10.000, a na popisu nezaposlenih u hrvatskom zavodu za zapošljavanje je 2290 Vukovaraca

 

Po njegovu mišljenju, duh Vukovara je i dva desetljeća nakon prijelomnih događaja za taj grad još podijeljen te se može govoriti o "dva Vukovara". Iz Vukovara uvijek mora odlaziti poruka optimizma, nade i sretnije budućnosti, a premu Vukovaru mora ići sva potpora države i društva, smatra Živić. Dodaje kako za sadašnje teškoće Vukovara krivci nikako ne mogu biti njegovi građani, već svi oni koji su na bilo koji način uključeni u "vukovarsko pitanje". Živić smatra kako se Vukovar mora razvijati mimo dnevnopolitičkih interesa te se ne može govoriti o razvoju ako nema jasne strategije razvoja Hrvatske niti jasno određenih državnih interesa. Onoga trenutka kad se o Vukovaru počne govoriti kao o području državnog interesa, a ne državne skrbi, stvari će se poboljšati, smatra.

 

Od prijeratnih 44.639 u Vukovaru, po ovogodišnjem popisu pučanstva, živi 28.016 stanovnika, od kojih je više od 4000 mladih i djece. Zaposleno je oko 10.000, a na popisu nezaposlenih u hrvatskom zavodu za zapošljavanje je 2290 Vukovaraca. Po podatcima ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, u Vukovaru je do sada obnovljeno 9309 stambenih jedinica od kojih 4351 stan i 4958 obiteljskih kuća, u što je uloženo oko 1,9 milijarda kuna iz državnog proračuna. Zaprimljeno je 1159 zahtjeva za kupnju stana, a od toga je do sada kupljeno 629 stanova.

 

Po podatcima Zajednice povratnika Hrvatske (ZPH) od oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba prognanih 1991. iz Vukovara u svoje domove do sada se vratilo između 12 i 13 tisuća, odnosno tek nešto više od 50 posto Vukovaraca povratnika. Po mišljenju predsjednika ZPH za Vukovarsko-srijemsku županiju Dragutina Glasnovića, "tko se mislio vratiti u Vukovar taj se i vratio". Vukovarcima, koji su se vratili vjerujući u bolju budućnost, ne preostaje ništa nego se nadati kako će se ona i obistiniti, smatra Glasnović. Dodaje kako je Vukovar, bez sumnje, u poratnim godinama napredovao, ali daleko manje od nekih drugih mjesta unatoč proklamiranu ravnomjernu razvoju cijele Hrvatske.

 

Problemi današnjeg Vukovara su, navodi Glasnović, nezaposlenost i stambeno pitanje, što stvara mnoštvo drugih teškoća, poput odlaska mladih i sve većeg gospodarskog zaostajanja za ostalim hrvatskim područjima, niskih plaća te visokih troškova hrane, stanovanja, komunalnih i prijevoznih usluga. Zbog toga je Vukovar, kako kaže, jedan od najskupljih gradova u Hrvatskoj.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

vukovarska 204. brigada, jna, ZPH, zng, vukovar