RATNI ZLOČNI: Zbog ratnih zločina u Vukovaru procesuirano više od 230 osoba

Zbog ratnih zločina počinjenih na području Vukovara na hrvatskim je sudovima, u Den Haagu i Srbiji procesuirano više od 230 osoba, podaci su iz izvješća Državnog odvjetništva objavljenog u povodu 20. obljetnice pada Vukovara.

U DORH-u navode da se za ratne zločine počinjene na vukovarskom području sudilo ili se sudi pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu, na županijskim sudovima u Vukovaru i Osijeku te na Specijalnom sudu za ratne zločine u Beogradu.

Za zločine počinjene na vukovarskom području kaznene postupke pokrenulo je i osječko Županijsko državno odvjetništvo, i to protiv 40-ak osoba. Srbijansko Tužiteljstvo za ratne zločine u Beogradu je u tri predmeta pokrenulo kaznene postupke zbog ratnih zločina na Ovčari.

"Vukovarskoj trojci" - zapovjednicima bivše JNA Mili Mrkšiću, Veselinu Šljivančaninu i Miroslavu Radiću - u Haagu se sudilo za zlostavljanje i pogubljenje Hrvata i pripadnika drugih nesrpskih nacionalnosti koji su 20. studenog 1991. odvedeni iz vukovarske bolnice.

Mrkšić je u svibnju 2009. pravomoćno osuđen na 20 godina zatvora nakon što su mu dokazana ubojstva, mučenja i okrutno postupanje, kao i da je podržavao mučenje i likvidacije 194 osobe na Ovčari.

Radi propuštanja zaštite ratnih zarobljenika u hangaru na Ovčari od zlostavljanja i mučenja Šljivančanin je osuđen na 10 godina zatvora, dok je Radić oslobođen svih optužbi.

Slavko Dokmanović se u lipnju 1998. ubio u zatvoreničkoj ćeliji pa nije dočekao hašku presudu za pomaganje i sudjelovanje u ubojstvima ranjenih branitelja i civila iz vukovarske bolnice.

Nakon višegodišnjeg bijega nekadašnji predsjednik tzv. Republike srpske krajine Goran Hadžić uhićen je u srpnju ove godine u Srbiji te je izručen Haagu gdje ga očekuje suđenje za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu sa svrhom progona hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva iz okupiranih hrvatskih područja.

Na čelu tog zločinačkog pothvata bio je Slobodan Milošević, bivši srbijanski i jugoslavenski predsjednik, koji zbog smrti u haškoj ćeliji u ožujku 2006. nije dočekao kraj suđenja za zločine protiv čovječnosti te kršenja ratnog prava i običaja počinjena u Hrvatskoj, među kojima su i zločini na području Vukovara, a optužnicom ga se teretilo i za zločine na Kosovu te za genocid u BiH.

Kao sudionike udruženog zločinačkog pothvata s ciljem trajnog uklanjanja većine hrvatskog i nesrpskog stanovništva iz velikih dijelova Hrvatske, Haag je optužio nekadašnje šefove srbijanske službe Državne bezbednosti Jovicu Stanišića i Franka Simatovića.

U haškoj optužnici protiv Vojislava Šešelja, bivšeg čelnika srbijanskih radikala i paravojnih postrojbi kojemu još traje suđenje, među ostalim se navodi da je Šešelj tijekom opasade Vukovara u studenom 1991. izjavio da će "čitav taj prostor uskoro biti očišćen od ustaša" te da "nijedan ustaša ne smije živ izaći iz Vukovara". Tim je govorima, stoji u optužnici, poticao na progon i ubijanje Hrvata a kao dio njegove kampanje progona navodi se i regrutiranje srbijanskih paravojnih postrojbi koje su na vukovarskom i drugim područjima Hrvatske počinile brojne ratne zločine.

Vukovarsko Županijsko državno odvjetništvo je zbog ratnih zločina na svom području ukupno procesuiralo 74 osobe (na vukovarskom sudu trenutno se vodi postupak protiv 10 osoba dok ih je 30 pravomoćno osuđeno), a u radu su još 62 predmeta protiv nepoznatih počinitelja. Među procesuiranima su uglavnom pripadnici srbijanske paravojske koji se terete za ubojstva hrvatskih vojnika i civila, odvođenje u koncentracijske logore, mučenja, silovanja i druge ratne i zločine protiv humanitarnog prava.

Za zločine počinjene na vukovarskom području kaznene postupke pokrenulo je i osječko Županijsko državno odvjetništvo, i to protiv 40-ak osoba.

Srbijansko Tužiteljstvo za ratne zločine u Beogradu je u tri predmeta pokrenulo kaznene postupke zbog ratnih zločina na Ovčari. Kao neposredni izvršitelji tih zločina pravomoćno je na višegodišnje zatvorske kazne osuđeno 13 osoba dok ih je još 20-ak optuženo.