A PHP Error was encountered

Severity: Warning

Message: getimagesize(http://www.politikaplus.com//upload/images/arhiva/SKABRNJA.jpg): failed to open stream: HTTP request failed! HTTP/1.1 404 Not Found

Filename: controllers/home.php

Line Number: 131

DA SE NE ZABORAVI Dvadeseta obljetnica zločina u Škabrnji | Politika+
Hrvatska

RATNI ZLOČIN: DA SE NE ZABORAVI Dvadeseta obljetnica zločina u Škabrnji

Prvi dan srpske okupacije ubijena su 43 škabrnjska civila i 15 branitelja. Pokolji i progoni nastavljeni su idući dana. Tijekom višegodišnje okupacije sve do oslobođenja u Oluji 1995. broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86. Još šestero mještana poginulo je nakon rata od zaostalih minsko-eksplozivnih naprava. U Škabrnji nema nijedne obitelji u kojoj netko od najmilijih nije stradao.

FOTO: HRT
Piše: PolitikaPlus/HRT

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na spomeniku na masovnoj grobnici, misom zadušnicom i središnjom komemorativnom svečanošću obilježena je 20. obljetnica stradanja Škabrnje.

Izaslanik predsjednika Republike general pukovnik Slavko Barić, zamjenik načelnika Glavnog stožera, na komemoraciji je pročitao govor koji je za svečanost pripremio predsjednik Ivo Josipović, koji zbog magle nije mogao doći iz Vukovara u Škabrnju. Barić je istaknuo kako su Vukovar i Škabrnja simboli hrvatske žrtve.

Ministar Božidar Kalmeta, izaslanik predsjednice vlade Jadranke Kosor, istaknuo je kako okupatori nisu uspjeli u svojoj namjeri jer je ljubav naših ljudi prema svome ognjištu bila jača od ikakve sile.

Zapovjednik škabrnjskoga samostalnog bataljuna Marko Miljanić je, podsjetivši na mnoge zločince koji nikada nisu odgovarali za zločine u Škabrnji, dodao "Kažu da je general Ante Gotovina previše granatirao Knin, a ja vam kažem da je svaki dan od 1. listopada 1991. do pada 18. studenog na Škabrnju palo više granata u jednome danu nego na Knin, Gračac, Benkovac i Obrovac u cijeloj 'Oluji'. Ali general Gotovina u Haagu odgovara za 'Oluju', a Ratko Mladić ne odgovara za Škabrnju. Tko nam je kriv? Krivo je naše pravosuđe i ljudi koji su vodili našu politiku i diplomaciju."

U Škabrnji se okupilo više tisuća ljudi iz cijele Hrvatske, a po procjeni policije, na središnjoj komemoraciji okupilo ih se oko 3000.  Obilježavanje je nastavljeno polaganjem vijenaca kod Središnjeg križa i spomenika svim poginulima u Domovinskom ratu na mjesnome groblju u Škabrnji.

Sutra će članovi 23 braniteljske udruge će u znak sjećanja na poginule hodati od Benkovca do Škabrnje, te će u Nadinu, mjestu kraj Škabrnje, na spomen- obilježju, položiti vijence, a u nedjelju će se u škabrnjskoj crkvi održati koncert pod nazivom Bogu i Domovini.

 

Škabrnjani se s tugom sjećaju jutra kad su pripadnici okupatorske JNA i srpskih paravojnih postrojba, potpomognuti zrakoplovstvom, tenkovskim jedinicama i pješaštvom tzv. kninskoga korpusa pod zapovjedništvom Ratka Mladića, slomili otpor slabo naoružanih hrvatskih branitelja. Dok je trajao topnički napad, Škabrnju su napali tenkovi i oklopna vozila iz dvaju smjerova: Biljana i Zemunika Gornjeg.

Nakon topničkog napada postrojbe JNA i srpske paravojne postrojbe ušle su u selo uništavajući kuće, gospodarske objekte, crkvu. Žene, djeca i starci ubijani su dok su izlazili iz skloništa iz neposredne blizine hicima iz vatrenog oružja, tupim predmetima, udarcima po glavi i hladnim oružjem.

Prvi dan srpske okupacije ubijena su 43 škabrnjska civila i 15 branitelja. Pokolji i progoni nastavljeni su idući dana. Tijekom višegodišnje okupacije sve do oslobođenja u Oluji 1995. broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86. Još šestero mještana poginulo je nakon rata od zaostalih minsko-eksplozivnih naprava. U Škabrnji nema nijedne obitelji u kojoj netko od najmilijih nije stradao.

Osim Zorane Banić, koja je pravomoćno osuđena i odslužila je zatvorsku kaznu od 6 godina, te Renata Petrova kojem se na zadarskom Županijskom sudu sudi u obnovljenu postupku, nitko od nalogodavaca strašnoga zločina nije priveden. Sedamnaest počinitelja zločina osuđeno je u odsutnosti, ali još njih 16 nije dostupno hrvatskom pravosuđu.

Zbog zločina u Škabrnji vođeno je više kaznenih postupaka pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu. Milan Babić, kao predsjednik tzv. srpske krajinske oblasti, bio je osuđen na 11 godina zatvora. Milan Martić, načelnik kninske milicije, sekretar unutarnjih poslova i ministar obrane i unutarnjih poslova tzv. srpske krajinske oblasti te predsjednik te samozvane tvorevine izdržava kaznu od 35 godina.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

ZLOČINI, RAT, VUKOVAR, ŠKABRNJA