A PHP Error was encountered

Severity: Warning

Message: getimagesize(http://www.politikaplus.com//upload/images/arhiva/mackare%20sinj.png): failed to open stream: HTTP request failed! HTTP/1.1 404 Not Found

Filename: controllers/home.php

Line Number: 131

Kako se i kada priređuju maškare u Cetinskoj krajini? | Politika+
Kultura

OBIČAJI: Kako se i kada priređuju maškare u Cetinskoj krajini?

Mačkare (maškare) se u Cetinskoj krajini priređuju u pojedinim selima u različito vrijeme. Najčešće su se održavale potkraj siječnja i na početku veljače, ali negdje se spominje da su se održavale i početkom ožujka.

FOTO: Maškare u Cetinskom kraju
FOTO: Glas Zagore
Piše: PolitikaPlus/Glas Zagore

Danas se smatra kako se maškare priređuju prvenstveno radi izvođenja šala i uveseljavanja ljudi, ali nekadašnje značenje i vjerovanje govori o tome da je uloga poklada bila isključivo odbijanje zlih sila od ljudi, stoke i domova te time osiguravanje plodnosti i obilja, piše Glas Zagore.

 

Povorka mačkara obavezno ima jednu skupinu koja ide na čelu, a predstavlja svatove. Kao i u pravim svatovima ovoga kraja i u ovim se pokladnim nalaze barjaktar, nevjesta, djever, jengije ili cure, kum, stari svat, a jedino nema mladoženje. Iza njih u pokladnoj povorci idu druge odrpane i ružne figure koje uveseljavaju ljude raznim izvedbama, tzv. skečevima. Nakon što povorka sa svatovima i skečevima prođe selom i završi svoj nastup slijede balinčad, babe i didi.

Mačkare (maškare) se u Cetinskoj krajini priređuju u pojedinim selima u različito vrijeme. Najčešće su se održavale potkraj siječnja i na početku veljače, ali negdje se spominje da su se održavale i početkom ožujka. U obilazak sela se išlo radnim danom, a potkraj tjedna se za sudionike maškara priređivala velika gozba. Danas se to promijenilo pa se u obilazak ide subotom i to najviše u drugoj polovici siječnja te u veljači. Utjecaj gradske sredine donio je u nekim selima figuru Krnje, kao i druge elemente pokladnih igara.

 

U Cetinskoj krajini Krnjo kao dio poklada postoji u Sinju, Otoku, Vojniću, Brnazama i Dicmu što je svakako direktan utjecaj Splita. U gotovo svim selima Cetinske krajine maškare su imale više obaveznih figura koje su se kretale po strogo određenom redoslijedu. To se zadržalo sve do danas. Na čelu pokladne povorke nalazi se barjaktar koji u ruci nosi hrvatsku zastavu te određuje pravac kretanja maškara. Zastupa ih pred vlasti, u njihovo ime razgovara sa seljacima, od njih prima poklone i pića te pazi da se ne stvara nered.

 

Povorka mačkara obavezno ima jednu skupinu koja ide na čelu, a predstavlja svatove. Kao i u pravim svatovima ovoga kraja i u ovim se pokladnim nalaze barjaktar, nevjesta, djever, jengije ili cure, kum, stari svat, a jedino nema mladoženje. Iza njih u pokladnoj povorci idu druge odrpane i ružne figure koje uveseljavaju ljude raznim izvedbama, tzv. skečevima. Nakon što povorka sa svatovima i skečevima prođe selom i završi svoj nastup slijede balinčad, babe i didi.

 

Balinčad i babe su dječaci i muškarci odjeveni u klasičnu nošnju njihovih baka; crnu haljinu, crnu košulju ili majicu te crni šudar na glavi. U ruci nose kudilju (služi za pletenje vune) te torbu s pepelom. Didi su odjeveni u poderana odijela, a na glavi imaju ovčje kožice sa runom, tzv. mišine. Kožice su iznutra ojačane prutićima ili raženom slamom da stoje uspravno na glavi u visini 50 do 80 cm.

 

Oko struka nose zvona čija se zvonjava nadaleko čuje. Na kraju povorke idu turčini. Odjeveni su u dugu odjeću koja imitira tursku. Za pojasom imaju sablju, a nose i kuburu (puška). Oni su zaduženi za polazak iz jednog sela u drugo te za očuvanje reda. Povorka maškara u ophod polazi ujutro, a kući se vraća tek na večer. Uvijek se pazilo da se ne vraćaju istim putem (kao i svatovi), nego da kretanjem načine krug.

 

Maškare obilaze sve zaseoke i kuće u selu, osim kuća u kojima je netko umro prije kratkog vremena. U kuću se ne ulazi nego ih ukućani časte pred kućom te im iznose jelo i piće. Neki svoj obilazak završavaju navečer u gostionici sela gdje bi se priredila zajednička večera.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

sinj, cetinska krajina, mačkare, kultura