A PHP Error was encountered

Severity: Warning

Message: getimagesize(http://www.politikaplus.com//upload/images/arhiva/M-N/novine-111.jpg): failed to open stream: HTTP request failed! HTTP/1.1 404 Not Found

Filename: controllers/home.php

Line Number: 131

Novinari ne očekuju da će istraživačko novinarstvo postati slobodnije | Politika+
Hrvatska

MEDIJI: Novinari ne očekuju da će istraživačko novinarstvo postati slobodnije

"Praksa pritisaka oglašivača prestala kad bi se svi vlasnici medija složili da zajednički upozore na taj problem."

Piše: PolitikaPlus/Hina

Novinari ne očekuju da će nakon promjene vlasti u hrvatskoj istraživačko novinarstvo postati slobodnije, zaključak je sudionika rasprave kojom je završena dvodnevna konferencija o hrvatskim medijima u borbi protiv korupcije koju su organizirali Ministarstvo pravosuđa i Delegacija Europske unije u Hrvatskoj.

Slavica Lukić: Praksa pritisaka oglašivača prestala kad bi se svi vlasnici medija složili da zajednički upozore na taj problem. No, ustvrdila je, vlasnici medija nemaju takav interes.

Primjeri pokazuju da imamo istu političku elitu kao i prije, ne vole kad ih se pita, i to su signali koji mnogo govore, rekla je urednica T-portala Đurđica Klancir.

S njom se složila i novinarka "Jutarnjeg lista" Slavica Lukić, koja smatra da politička elita neće promijeniti odnos prema medijima jer je u proteklih sedam godina kao tadašnja oporba mogla upozoravati na probleme u medijima, ali je uglavnom šutjela.

Lukić je upozorila na loše stanje u redakcijama, ističući kako se sklapa pakt s medijskim vlasnicima, pri čemu su urednici njihova produžena ruka. No, dodala je, "savezi s medijskim vlasnicima imaju i drugi stranu - danas će biti glorificirani, a sutra gaženi".

Pomak u odnosu vlasti prema medijima ne očekuje ni novinarka "Večernjeg lista" Ivanka Toma.

"Nemam iluzija, ali bi Hrvatska radiotelevizija konačno trebala postati javni medij", rekla je Toma, koja smatra da bi se time olakšala pozicija i privatnih medija u otvaranju korupcijskih afera.

Novinar Novosti Nikola Bajto ocijenio je da u Hrvatskoj postoji kontinuitet kontrole medija od vlasti te da prividna sloboda koja je stvorena neće dugo potrajati. Drži da bi vlada trebala načiniti okvir koji bi omogućio da novinari mogu stvarati medije slobodne od oglašivača. Upozorio je pritom da je Agrokor najveći oglašivač, a ujedno kontrolira i distribuciju novina, što je, smatra, nepomirljivo jer je riječ o sukobu interesa.

Lukić, pak, smatra da bi praksa pritisaka oglašivača prestala kad bi se svi vlasnici medija složili da zajednički upozore na taj problem. No, ustvrdila je, vlasnici medija nemaju takav interes.

Novinar Indexa Ilko Čimić ustvrdio je da je slučaj Kamensko pokazao da je većina hrvatskih medija pala na ispitu i nije se dokazala kao društveni korektiv jer nisu pisali o toj propaloj tekstilnoj tvrtki s vrijednim zemljištem u središtu Zagreba, ili jesu, ali bez spominjanja imena Ninoslava Pavića i Miroslava Kutle, koje se neslužbeno povezuje s propašću te tvrtke.

Predsjednik Hrvatskoga novinarskog društva (HND) Zdenko Duka očekuje od Ministarstva kulture da će pokrenuti izmjene Zakona o medijima. Smatra da bi novinarska udruga trebala biti aktivan sudionik u izradi toga zakonskog prijedloga.

Slobodni novinar Dražen Rajković iznio je modele medijske korupcije za vrijeme bivšeg premijera Ive Sanadera i ustvrdio da su se "mainstream" mediji natjecali u "hvalospjevima liberalnom" premijeru, ali su šutjeli o korupcijskim aferama koje su se počele redati od početka njegova mandata. Nakon odlaska premijera, mediji okreću kartu i pokušavaju izgraditi atmosferu kao da su cijelo vrijeme bili kritični. Istodobno počinju objavljivati i iskaze svjedoka iz istrage protiv Sanadera, u čemu, kako je rekao, prednjače Jutarnji i Večernji list.

Komunikacijski stručnjak Marko Rakar smatra da je najučinkovitija borba protiv korupcije transparentnost, zbog čega je i osnovana udruga Vjetrenjača, na čijoj su internetskoj stranici dostupni svi ugovori javnih nabava.

Koautorica knjige "Vi to zovete medijskim tržištem" Sandra B. Hrvatin upozorila je na probleme u susjednoj Sloveniji, ističući da postoji monopol u medijima, da su novinari potplaćeni i da vlasništvo nije transparentno.

Profesor na beogradskom Fakultetu političkih znanosti Čedomir Čupić rekao je da novinari trebaju izbjegavati uslužnost, potpadanje pod razne interese i demagogiju. Medijske slobode pokazuju koliko je neko društvo slobodno, a u Srbiji se ne zna tko je vlasnik 32 medija, rekao je Čupić.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

mediji