Mojbiz

ZDRAVSTVO: Rajko Ostojić: Zdravstvo mora naći nove izvore financiranja

Švaljek: Unatoč postignutoj financijskoj stabilnosti sustava, reforma nije smanjila rast izdataka u zdravstvu i dugova ustanova, riješila korupciju i povećala efikasnost sustava.

Piše: PolitikaPlus/Hina

Zdravstvo i ekonomija usko su povezani jer samo zdrav čovjek može utjecati na povećanje produktivnosti i cijenu rada, pa svaka zdravstvena reforma mora polaziti od glavnog prioriteta vlade, a to je kreiranje novih radnih mjesta, istaknuo je ministar zdravlja Rajko Ostojić na današnjem prvom okruglom stolu časopisa Banka i Ekonomskog instituta koji se bavi analizom zdravstvenog sustava.

Švaljek: Unatoč postignutoj financijskoj stabilnosti sustava, reforma nije smanjila rast izdataka u zdravstvu i dugova ustanova, riješila korupciju i povećala efikasnost sustava.

Najavljujući novu zdravstvenu reformu, Ostojić je rekao da su iscrpljene financijske mogućnosti građana koji su u posljednjih desetak godina najviše izdvajali za poboljšanje kvalitete zdravstvenog sustava, pa je ubuduće potrebno pronaći nove izvore financiranja.

Ostojić je ponovio da nije očekivao financijsku situaciju koju je zatekao, a to je deficit od 5,2 milijarde kuna, odnosno velike dugove HZZO-a i bolnica u kojima oko 57 posto novca odlazi na plaće zaposlenih, a svega 21 do 26 posto na lijekove. Kaže, međutim, kako je naslijedio i dodatne obveze za 2012. godinu - 117 milijuna kuna potrebnih za ustroj hitne medicinske pomoći, novih 260 milijuna kuna za lijekove i 230 milijuna kuna za prava iz kolektivnog ugovora.

Hrvatsko se zdravstvo, istaknuo je ministar, već niz godina suočava s činjenicom da unatoč velikim izdvajanjima slabi kupovna moć zdravstvene usluge, a da građani istodobno imaju sve veća očekivanja.

Analizirajući učinke posljednje zdravstvene reforme ministra Darka Milinovića, Sandra Švaljek iz Ekonomskog instituta iznijela je podatak prema kojemu je prosječni udio izdataka za zdravstvo u ukupnim izdacima kućanstava porastao za 3,2 posto u 2010., a da je u razdoblju od 2005. do 2008. to izdvajanje iznosilo 2,5 posto. Švaljek je, među ostalim, zaključila da unatoč postignutoj financijskoj stabilnosti sustava, reforma nije smanjila rast izdataka u zdravstvu i dugova ustanova, riješila korupciju i povećala efikasnost sustava.

Dubravko Mihaljek iz Banke za međunarodna poravnanja usporedio je strukturu financiranja zdravstvenih sustava u Europi i Hrvatskoj. Europske zemlje za zdravstvo izdvajaju 9,6 posto BDP-a, a Hrvatska 7,8 posto, no europske zemlje prosječno iz proračuna financiraju 72 posto ukupne zdravstvene potrošnje, a u Hrvatskoj 85 posto.

Kad je pak riječ o plaćanju privatne zdravstvene potrošnje, hrvatski građani iz svog džepa plaćaju 96 posto te usluge, a oni u europskim zemljama 60 posto.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

zdravtsvo, hzzo, rajko ostojić, Sandra Švaljek