IVAN HRSTIĆ

TJEDNI PREGLED: Poruka Čačiću, Liniću i Milanoviću: Bacite malo pogled na potop na Zagrebačkoj burzi!

Može li išta pokrenuti ZSE? Crobex10 od izbora je potonuo 8 posto - na svoj povijesni minimum.

Piše: Ivan Hrstić


Svakom nevježi do sada bi trebalo biti jasno da svi potezi koje je vlada u prvih pet mjeseci poduzela imaju isključivo prorecesijski karakter - i to bez obzira jesu li ti potezi dobri ili loši! Mnogi od njih su svakako bili nužni, bez obzira na cijenu, no duboko razočarava trapavost kojom su uvođeni te dosadašnji posvemašnji nedostatak poticaja koji bi trenutačno mogli poslužiti kao protumjere. Sve najavljene protumjere su na predugačkom štapu! Svakom bi trebalo biti jasno da ova dva kvartala mogu biti zaključeni isključivo s osjetnim minusom gospodarskog rasta. Uostalom, projekcije domaćih analitičara kao i svjetskih financijskih institucija u tome se savršeno slažu.

Iako loši vjetrovi pušu i sa svjetskih burzi, potaknuti lošim fundamentalnim pokazateljima, obnovljenoj neizvjesnosti oko grčkih izbora, te španjolskim priznanjem da će trebati pomoć Europske središnje banke za očuvanje bankarskog sustava, očito je da duboki višednevni pad na Zagrebačkoj burzi nema čvrstu korelaciju sa svjetskim zbivanjima te da je ipak više potaknut događanjima na domaćem tržištu. Odnosno ne-događanjima. 


U hrvatskoj vladi kao da su nesvjesni da njihovi potezi, pogotovo šok-sistem po kojem se obično predstavljaju javnosti, samo povećavaju osjećaj nesigurnosti kod domaćih poduzetnika, o potrošačima da i ne govorimo.

'Brutalna istinoljubivost', kojom se koliko jučer pohvalio Radimir Čačić, svakako nije način kojim bi se moglo ohrabriti ulagače na aktivnosti koja ne se ne bi svodila na rasprodaju i povlačenje s dosadašnjih pozicija.

Ono zbog čega bi se svakako trebao zabrinuti je da ovakvo stanje na burzi nedvojbeno odražava projekciju investicijske javnosti za ishod ovogodišnjih gospodarskih zbivanja u Hrvatskoj. Iako se Slavko Linić više puta javno razočarano požalio da hrvatski gospodarstvenici ne shvaćaju što je to što vlada u ovom trenutku pokušava za njih učiniti, jasno je da on i Čačić (treba li uopće spominjati Milanovića) nisu ništa napravili da bi tim istim gospodarstvenicima pojasnili svoje namjere. Jasno je samo da žele srušiti sve što smatraju nepoželjnim pojavama u gospodarstvu, no još nikome nije jasno na koji način misle ostvariti ekonomski rast - ili barem spriječiti pad.

Gledano kratkoročno, svi projekti koji su do sada najavljeni zapravo su samo ekvivalent javnih radova, a upošljavanje građevinske operative koje bi možda do kraja godine moglo uslijediti zasigurno nije faktor koji je u stanju odlučno pokrenuti gospodarstvo... Sve karte se bacaju na to da će nekoliko milijardi kuna ulivenih u takve projekte biti dovoljne da se na papiru realizira gospodarski rast od 0,8 posto'!? Teško. Uzevši u obzir vrstu najavljenih projekata (elektrane, Zagreb na Savi, nove kompleks Vlade, fasade, škole...), vlada je jednako mogla nastaviti gradnju Pelješkog mosta i auto-ceste prema Dubrovniku, kratkoročni efekt na gospodarstvo bio bi posve jednak!

A pad je uvijek prirodna posljedica ovakvih mjera - ako nema zaštitnih protumjera.


Svakom nevježi do sada bi trebalo biti jasno da svi potezi koje je vlada u prvih pet mjeseci poduzela imaju isključivo prorecesijski karakter - i to bez obzira jesu li ti potezi dobri ili loši! Mnogi od njih su svakako bili nužni, bez obzira na cijenu, no duboko razočarava trapavost kojom su uvođeni te dosadašnji posvemašnji nedostatak poticaja koji bi trenutačno mogli poslužiti kao protumjere. Sve najavljene protumjere su na predugačkom štapu! Svakom bi trebalo biti jasno da ova dva kvartala mogu biti zaključeni isključivo s osjetnim minusom gospodarskog rasta. Uostalom, projekcije domaćih analitičara kao i svjetskih financijskih institucija u tome se savršeno slažu.

Vlada stalno najavljuje pokretanje investicijskog zamašnjaka, no do sada nismo vidjeli ni čuli ništa što bi dalo naslutiti da Čačić ili Linić u rukavu imaju išta drugo osim desetljećima poznatih projekata u energetici, od kojih mnogi, usprkos najavama, i dalje nisu spremni za realizaciju! A ako to ne vidimo, zasigurno nismo mi za to krivi, već oni koji su zaduženi za pažljivu gradnju gospodarskog optimizma. Burza je obično ta koja prva prepoznaje dugoročne trendove u gospodarstvu, a što je to ona u stvarnosti prepoznala, trebalo bi biti očito i malom djetetu: Crobex10, indeks hrvatskih bluechipova, dionica kompanija koje bi trebale biti stup gospodarstva, dotaknuo je svoj povijesni minimum - od izbora je potonuo blizu 8 posto.


Gledano kratkoročno, svi projekti koji su do sada najavljeni zapravo su samo ekvivalent javnih radova, a upošljavanje građevinske operative koje bi možda do kraja godine moglo uslijediti zasigurno nije faktor koji je u stanju odlučno pokrenuti gospodarstvo. Gledano kratkoročno, svi ti projekti, koliko god dugoročno bili Hrvatskoj potrebni, zapravo su obična potrošnja koja ne generira nova mjesta, već eventualno koju tisuću zaposlenih u građevini spašava od izbacivanja na ulicu, što je u ovom slučaju samo kap u moru.

Sve karte se bacaju na to da će nekoliko milijardi kuna ulivenih u takve projekte biti dovoljne da se na papiru realizira gospodarski rast od 0,8 posto'!? Teško. Uzevši u obzir vrstu najavljenih projekata (elektrane, Zagreb na Savi, nove kompleks Vlade, fasade, škole...), vlada je jednako mogla nastaviti gradnju Pelješkog mosta i auto-ceste prema Dubrovniku, kratkoročni efekt na gospodarstvo bio bi posve jednak!

A milijarde koje su uzete zdravstvenom sustavu sasvim sigurno se neće pretočiti u bilo kakve investicije. Dovoljno je vidjeti što se dogodilo s milijardama koje su uz veliku pompu oslobođene bankama. Da, u pravu ste, nije se dogodilo ništa, jer taj novac u stvarnosti nije ni bio namijenjen povećanju kreditnih plasmana, već za lakše funkcioniranje bankarskog sustava.

Gospodo, morate što prije osmisliti akciju kojom ćete dokazati da je investicijska javnost u krivu i da je percepcija pogrešna. S
vojim stavom i nastupom, kako riječima tako i govorom tijela, morate sugerirati sigurnost i povjerenje. Ako u vaše riječi ne povjeruju domaći poduzetnici, čak i oni koji imaju novac ili netaknutu kreditnu sposobnost čekat će bolja vremena. A ako ne uvjerite njih, nećete ni strane investitore. Trebamo ih odmah, a ne pred izbore za četiri godine!

 

......

 

......

 

 
TJEDNI PREGLED

Na Zagrebačkoj burzi ovog je tjedna, od 21. do 25. svibnja, ostvareno 41,8 milijuna kuna redovnog prometa, uz pad vrijednosti indeksa Crobexa na tjednoj razini za 2,11 posto, a indeks bluechipova Crobexa10,  koji predstavlja košaricu unutar košarice dionica Crobexa, srušen je čak 3,44 posto, na svoj povijesni minimum.

Crobex je pao ispod razine od 1.700 bodova i tjedan je završio na 1.696,78 bodova, a specijalizirani Crobex10 pao je na 927,06 bodova, što je njegova do sada najniža razina. Na razini nižoj od one u petak Crobex je pak zadnji put bio početkom srpnja 2009.

 

----------------------------------------------------------------

SLUŽBENO TRŽIŠTE  cijena/kn   % promjena/cijene       promet/kn

(prvih pet):

----------------------------------------------------------------

1. HT               201,00           0,25         12.394.666,59

2. AD Plastik       115,00           0,00          1.606.753,88

3. Petrokemija      244,00          -0,46          1.577.187,60

4. Ina            3.600,01          -1,37          1.147.127,34

5. IGH              760,00          10,14            693.122,19

----------------------------------------------------------------

REDOVNO TRŽIŠTE:

----------------------------------------------------------------

1. Jadransko osig. - blok             -           10.029.641,00

2. Ericsson N.T.  1.010,20         -17,53          7.165.426,45

3. Valamar Adria H.  91,69           0,73          2.354.922,89

4. Adris Grupa P    216,00          -2,70          1.386.056,35

5. Luka Rijeka      132,26          -3,57          1.107.951,70

----------------------------------------------------------------

REDOVNI PROMET:                                   75.020.254,63

----------------------------------------------------------------




Najveći tjedni promet imala je dionica HT-a, od 12,4 milijuna kuna, a cijena joj je na tjednoj razini povećana za 0,25 posto na 201 kunu. Dionicom Jadranskog osiguranja ostvareno je 10 milijuna kuna blok prometa.

Promet nešto veći od 7,1 milijun kuna zabilježila je dionica Ericssona Nikole Tesle, čija je cijena na tjednoj razini pala za 17,53 posto, na 1.010,20 kuna. U petak je bio prvi dan da se trgovalo tom dionicom bez prava sudjelovanja u isplati dividende.

Za 2,3 milijuna kuna u ovom je tjednu protrgovano dionica Valamar Adria Holdinga uz tjedni porast cijene od 0,73 posto, na 91,69 kuna.

Slijedi dionica AD Plastika s prometom od 1,6 milijuna kuna uz nepromijenjenu cijenu od 115 kuna.

Pad cijene od 0,46 posto, na 244 kuna, imala je dionica Petrokemije ostvarivši 1,6 milijuna kuna tjednog prometa.

Cijena povlaštenoj dionici Adris Grupe na tjednoj je razini pala za 2,70 posto, na 216 kuna, uz promet od 1,4 milijuna kuna.

Promete nešto veće od milijun kuna ovoga su tjedna imale još dionice Ine, Luke Rijeka i Đuro Đaković Holdinga, sve sa padom cijene. Dionici Luke Rijeka cijena je na tjednoj razini smanjena za 3,57 posto, Đakovića 3,34 posto, a Ine za 1,37 posto.

Veći rast cijene među nešto trgovanijim dionicama imala je dionica IGH, koja je na tjednoj razini porasla za 10,14 posto.

Dionica Diokija pak zabilježila je tjedni pad cijene od 21,75 posto.


 

 

 

 


 


Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

crobex 10, zagrebačka burza, slavko linić, radimir čačić