A PHP Error was encountered

Severity: Warning

Message: getimagesize(http://www.politikaplus.com//upload/images/arhiva/generali%20na%20kninskoj%20tvrđavi.jpeg): failed to open stream: HTTP request failed! HTTP/1.1 404 Not Found

Filename: controllers/home.php

Line Number: 131

SUDBINA POBJEDNIKA Kako su pobjednici u ratu postali gubitnici u miru... | Politika+
Ilijana Grgić

OBLJETNICA OLUJE: SUDBINA POBJEDNIKA Kako su pobjednici u ratu postali gubitnici u miru...

Priča ove fotografije je jedna od nevjerojatnijih u povijesti ratovanja.

FOTO: Franjo Tuđman, Gojko Šušak i sudionici 'Oluje' na kninskoj tvrđavi
Piše: Ilijana Grgić

Gotovo oko svakog državnog blagdana u Hrvatskoj postoje prijepori.  Trebamo li Dan državnosti slaviti baš 25. lipnja i zašto je 22. lipanj Dan antifašističke borbe a još manje ljudi zna što se to slavi 08. listopada (Dan neovisnosti). 

 

Upravo se u sudbini glavnih aktera, može vidjeti sva kompleksnost hrvatskog domovinskog rata. 

Sa 05. kolovozom nije tako. Možemo reći kako se u ovom blagdanu, na jedan način brišu sve hrvatske razlike (a ima ih). Većina zna da se tog petog dana mjeseca kolovoza slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Spomen dan na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj datum 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja. Nad Kninom se tad zavijorila hrvatska zastava, i nekako smo svi bili ispunjeni ponosom.

 

Fotografija nastala tog jutra na kninskoj tvrđavi, prije 17 godina u trenutku podizanja hrvatske zastave, sinonim je za događaje koji su se odigrali tog  kolovoza 1995. godine. A ljudi na njima? E upravo se tu, u sudbini glavnih aktera, može vidjeti sva kompleksnost hrvatskog Domovinskog rata.

 

Dvije dominantne ličnosti  su svakako tadašnji predsjednik Franjo Tuđman i ministar obrane Gojko Šušak. Tuđman je umro od posljedica teške bolesti u prosincu 1999. godine, upravo kao i ratni ministar obrane Gojko Šušak, godinu dana ranije. Pokopani su na Mirogoju. Za jednog i drugog interesirao se Haag. Prema tvrdnjama tužiteljstva, Tuđman bi, da je dovoljno dugo poživio, sigurno završio pred međunarodnim sudom za ratne zločine.

 

Branitelji su se danas politički podjelili, posebno predsjednici braniteljskih udruga s čime nisam zadovoljan. Ipak, ovaj dan moramo proslaviti pimjereno, dostojanstveno, tu se mora vidjeti duh hrvatskih vrijednosti bar na taj dan, ističe Kotromanović.

Čovjek čije su zasluge za nastanak i oslobođenje Hrvatske neupitne, prema optužnici koja će se pojaviti nekoliko godina nakon njegove smrti bio je na čelu zločinačkog udruženja koje je željelo protjerati Srbe iz Hrvatske. Tako je njegovu i ulogu njegova ratnog ministra Šuška vidjela haška tužiteljica  Carla del Ponte. Hrvatska javnost, pa i ona ideološki nesklona potpuno drugačije. A Haag i Hrvatska inače imaju problema u sagledavanju svega onoga što se događalo tih vrućih dana kolovoza 1995.

 

Ante Kotromanović

 

Uz Tuđmana i Šuška na fotografiji je i brigadir Ante Kotromanović, sadašnji ministar obrane. U svojoj vojnoj karijeri nije postao general, završio je u mirovini nakon govora koji je u svojstvu vojvode održao na Sinjskoj Alci i upozorio državni vrh na čelu s Ivicom Račanom i Stipom Mesićem na loš odnos prema Domovinskom ratu. No, unatoč svemu, Kotromanović je za svoju političku opciju ipak izabrao SDP, najprije kao saborski zastupnik, a zatim i kao ministar u Vladi Zorana Milanovića. O obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, Kotromanović često ističe.

 

- Vrijeme više nije isto, '95. bili smo jedinstveni, nije se gledala politička pripadnost, tko je što je, to je bila vrijednost i bili smo odlučni. Danas smo raslojeni, dosta su se ljudi politički podijelili, pogotovo predsjednici braniteljskih udruga i zbog toga nisam zadovoljan. Ipak, ovaj dan moramo proslaviti primjereno, dostojanstveno, tu se mora vidjeti duh hrvatskih vrijednosti. Bar na taj dan.

 

Ante Gotovina

 

A još jedan dan domovinske zahvalnosti u Haškom zatvoru provest će general Ante Gotovina. Jedan je od  najistaknutijih sudionika Domovinskog  rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Haški sud je nepravomoćnom odlukom u prvostupanjskom procesu proglasio Gotovinu krivim da je kao sudionik udruženog zločinačkog pothvata, kriv za djela progona, deportacije, pljačke, razaranja, ubojstva, nečovječna djela i okrutno postupanje. Određena mu je kazna od 24 godine zatvora. Gotovinu sada čeka Odluka žalbenog vijeća Haaškog tribunala, a što je za njega bila akcija Oluja, najbolje pokazuje njegovo obraćanje žalbenom vijeću, 14. svibnja ove godine.

 

 

 

- Kao časnik ponosan sam na način na koji je vođena Oluja, ponosan sam na tu operaciju ne samo zato što smo pobijedili već zato što su civilne žrtve i šteta na civilnoj imovini svedene na minimum. Kao ljudskom biću iznimno mi je žao zbog žrtvi civila. Do dana današnjeg, ja sam uvjeren da sam sve svoje obaveze kao zapovjednik izvršio na najbolji mogući način. Gledajući unatrag, stvari možda jesu mogle biti drukčije, ali dok sam zapovijedao nisam imao luksuz retrospektive  Ne tvrdim da sam savršen i nadam se da neću biti osuđen zbog toga. Iako ja jesam učinio pogreške, npr. u tome što se nisam predao Tribunalu, možete biti sigurni da ja sam najviše žalim zbog tih pogrešaka. Moji vojnici su radili najbolje što su mogli u vrlo teškim okolnostima-

 

Upravo je na suđenju hrvatskim generalima u Haagu, (podsjetimo da je po istoj optužnici i Mladen Markač, bivši zapovjednik specijalnih redarstvenih jedinica MUP-a Republike Hrvatske u vrijeme Domovinskog rata osuđen na 18 godina zatvora) mnogi će reći, došlo do kriminalizacije Domovinskog rata.

 

Rahim Ademi

 

Na već legendarnoj fotografiji je i general Rahim Ademi koji se također našao na udaru Haaga koji ga je teretio za operaciju Medački džep. Taj je slučaj proslijeđen Hrvatskoj, a general Ademi oslobođen je svake odgovornosti. Danas živi povučenim, umirovljeničkim životom sa svojom obitelji u Splitu.

 

 

 

Damir Krstičević

 

Bivši general Damir Krstičević, bio je najmlađi general Hrvatske vojske. Pred njim je bila  blistava vojna karijera. No, politički angažman sve je to zaustavio 29. 9. 2000. godine kada ga predsjednik Mesić razriješio dužnosti i umirovio, zajedno sa još šest visokih časnika HV-a među kojima i je bio Ante Gotovina zbog potpisivanja otvorenog pisma kojim se kritizira politika nove vlasti da se istraže zločini u Domovinskom ratu. Svoju civilnu karijeru  uspješno je nastavio u menadžerskim vodama informatičkih kompanija. Politički, nikad nije krio da je blizak HDZ-u. Bivšoj premijerki bio je savjetnik, a dolaskom Tomislava Karamraka na čelo HDZ-a jače se politički aktivira. Tako je izabran za Karamarkova zamjenika u Središnjem odboru HDZ-a. Sve je izglednije, kako to neće biti sve od ovog, svojevremeno „najmlađeg“ generala.

 

Renato Romić

 

General Renato Romić, u vrijeme oslobađanja Knina bio je zapovjednik 81. samostalne gardijske bojne. Svoju civilnu karijeru nastavio je kao gospodarstvenik u sektoru cestogradnje. A mnogi ga iz sportskih krugova znaju kao predsjednika NK Virovitice.

 

Ljubo Ćesić Rojs

 

Od svih generala koji su bili na kninskoj tvrđavi, svako je najživopisniji Ljubo Ćešić Rojs. Bio je saborski zastupnik, izvodio građevinske radove za Hrvatsku vojsku. Svakako će ostati zapamćeno njegovo razmimoilaženje s HDZ-om dok je na čelu bio Ivo Sanader. Njega je Rojs prije svih drugih častio raznim pogrdnim izrazima. Rojs je poznat je po svojoj izjavi 'Tko je jamio, jamio je'. Nešto manje u zadnje vrijeme izlazi u javnost, posvetio se svojim poslovnim aktivnostima.

 

Ivan Korade

 

General Ivan Korade, počinio je samoubojstvo nakon krvavoga pohoda u kojemu je ubio petero ljudi u pucnjavi u Zagorju u ožujku 2008. godine. U proljeće 2008. stranice crne kronike punile su priče o umirovljenom generalu, čija je vojna karijera bila prožeta incidentima, zlostavljanjima  podčinjenih časnika i maltretiranju župana. Ipak, u povijesti će ostati zapisano da su postrojbe iz VII. gardijske brigade, na čijem je čelu bio Korade, postavile hrvatsku zastavu na tvrđavi u Kninu.