IVAN HRSTIĆ

KREDITNI REJTING: U Fitchu priznali da su Linića i društvo nagradili za dobro ponašanje!

U Fitchu priznaju da je neuobičajeno da država dugo zadržava negativnu prognozu.

Piše: Ivan Hrstić

Ono što smo sumnjali na neki način se i potvrdilo: u kreditnoj agenciji Fitch na neki način su priznali da su hrvatskoj vladi progledali kroz prste pri posljednjoj reviziji kreditnog rejtinga. Dofodilo se doista malo čudo i, treba priznati, mali trijumf ninistra financija Slavka Linića, jer gotovo svi analitičari koji su se izjašnjavali o tome nisu mnogo dvojili da će Hrvatska na jesen izgubiti i ovaj aktualni ne baši mpresivni kreditni rejting.

Iz Fitcha i sami u izvješću podsjećaju da su u ožujku potvrdili hrvatski rejting na BBB- i - kako ističu - neuobičajeno potvrdili negativnu prognozu za rejting. Naime, Hrvatska je negativnu prognozu imala još od svibnja 2009., a u agenciji rijetko kad zadrže takvu prognozu dulje od dvije godine.

Doduše, treba odmah primjetiti da jesen ni kalendarski još nije nastupila, a kamoli klimatski, pa još uvijek nije nemoguće da se zloguko proročanstvo ispuni. No, idemo redom, što se zapravo dogodilo?

 

"Hrvatska je Vlada postigla napredak u rješavanju fiskalnih izazova, a ključni izazov s kojim se suočava bit će daljnje smanjenje deficita i provedba strukturnih reformi u produljenom razdoblju slabog gospodarskog rasta," ocjenjuje Fitch Ratings u svojem jučer objavljenom izvješću pod nazivom "Hrvatska: fiskalna politika ključna za održavanje investicijskog rejtinga". U skladu s naslovom, u agenciji ističu da je nova hrvatska Vlada postigla napredak upravo u rješavanju fiskalnih izazova.


Profesori uvijek nagrade štrebere. Nije ni čudo, Linić je upravo školski, po udžbeniku, dijelom obavio, a dijelom krenuo u obavljanje onog što bonitetne agencije i međunarodne institucije uvijek papagajski traže od država koje zapnu u ovakvoj situaciji. U agenciji tako ističu da će k
ljučni izazov s kojim se hrvatska Vlada suočava biti  daljnje smanjivanje deficita i provedba strukturnih reformi u uvjetima produljenog razdoblja s niskom stopom rasta".

Već i iz Fitchovih prognoza hrvatskog gospodarskog rasta, jasno je da iz njihove posljednje ocjene progovara potreba da nagrade dobrog učenika, državu koja je na samom pragu Europske unije (što bi u normalnim okolnostima bio izuzetno snažan poticaj), a manje stvarno uvjerenje da će hrvatsko gospodarstvo u kratkom roku uvjerljivije krenuti putem oporavka, no poklonjenom konju ne treba gledati u zube.

Fitch je još u ožujku Liniću progledao kroz prste odlučivši mu dati više vremena da obavi ono što je najavio i obećao, a krajem ljeta, iako se u međuvremenu ništa fundamentalno nije promijenilo (osim što imamo potvrdu solidne turističke sezone, s još nepoznatim financijski rezultatima), odlučili su to ponoviti i još ga k tome dodatno i nagraditi podizanjem prognoze za rejting. Iz Fitcha i sami u izvješću podsjećaju da su u ožujku potvrdili hrvatski rejting na BBB- i - kako ističu - neuobičajeno potvrdili negativnu prognozu za rejting. Naime, Hrvatska je negativnu prognozu imala još od svibnja 2009., a u agenciji rijetko kad zadrže takvu prognozu dulje od dvije godine.

U ovom slučaju, očito procjenjuju da Linić i društvo misle ozbiljno ispuniti obećano i najavljeno, a za to im realno treba ipak više vremena od nekoliko mjeseci po preuzimanju mandata. Bitka za bolju naplatu poreza se zahuktava, dok je rat sa sindikatima oko temeljnih kolektivnih ugovora, zakona o radu i cjelokupnog tržišta rada zapravo tek počeo (u Fitchu smatraju da je to jedan od ključnih faktora u poboljšanju konkurentnosti), ozbiljnije rezove u državnim izdacima i njihovu redistribuciju tek treba obaviti. 

U međuvremenu, možemo slaviti - što se i dalje možem zaduživati. Pitanje je, doduše, hoće li Linić stići kapitalizirati ovaj trenutak. Kreditni rejting svejedno je nizak, a mogućnost zaduživanja svakako ovisi i o stanju u eurozoni.
Kako se ističe u izvješću, u Fitchu procjenjuju da će potrebe za zaduživanjem u kratkom roku biti umjerene te podsjećaju da vanjske obveznice ne dolaze na naplatu do travnja 2014. Kapacitet za financiranje, kako navode, podupire i domaće tržište čija su uporišta mirovinski fondovi i likvidan bankarski sektor.

Već i iz Fitchovih prognoza hrvatskog gospodarskog rasta, jasno je da iz njihove posljednje ocjene progovara potreba da nagrade dobrog učenika, državu koja je na samom pragu Europske unije (što bi u normalnim okolnostima bio izuzetno snažan poticaj), a manje stvarno uvjerenje da će hrvatsko gospodarstvo u kratkom roku uvjerljivije krenuti putem oporavka, no poklonjenom konju ne treba gledati u zube. Prema njihovim najnovijim prognozama, ove će godine hrvatski BDP realno pasti za 1,7 posto, a potom će, kako navode, u kratkom roku ostvarivati anemičan rast od 1,5 posto (dakle, oporavak koji zapravo uopće nije oporavak!), dijelom i zbog zaoštravanja krize u zemljama koje su Hrvatskoj ključni gospodarski partneri i izvozna tržišta.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

bonitet, slavko linić, kreditni rejting, fitch